Srećom, do sada se nije ništa dogodilo, ali to ne znači da se već sutra neće, a vidimo kakve su moguće posljedice nakon onoga što se dogodilo u Osijeku. U zoni Brezje imamo otpad koji leži na otvorenom, bez ograde i ikakvog nadzora ili vatrogasnih mjera. Nema razloga za paniku, ali moramo biti svjesni opasnosti i to zbog magistralnog plinovoda u blizini, činjenice da otpad leži na vodozaštitnom području i u blizini naselja – rekao je zamjenik varaždinskog gradonačelnika i načelnik stožera Civilne zaštite Miroslav Marković.
Požar u tvrtki Drava International u Osijeku u Varaždinu pokazao je kakav scenarij prijeti i nekim drugim lokacijama na kojima se gomila otpad. Jedna od potencijalno najopasnijih je ulaz u Varaždin, gdje godinama leži oko 100.000 tona baliranog otpada, oko 800 metara od prvih kuća. Bale koje se se počele gomilati 2005. godine trebale su biti privremeno rješenje do izgradnje MBO postrojenja, no sve se pretvorilo u sudsku trakavicu.
Visoke procjene rizika
– Pozivam sve, od župana do gradonačelnika i drugih aktera da sjednu i riješe zajedno taj problem jer ne daj Bože da nam se dogodi Osijek – rekao je Marković. Svake četiri godine izrađuje se procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Varaždina, i u svakoj bale u Brezju vode se kao izvor velikog rizika po život i zdravlje ljudi.
– U vrijeme kad su se bale odlagale u Brezju otpad se nije razdvajao kao danas tako da tamo imamo i medicinski otpad, baterije i niz materijala čijim miješanjem ili truljenjem vremenom može doći do samozapaljenja. Postoji i mogućnost namjernog izazivanja požara – upozorio je konzultant Nenad Vidović. Prva je ugroza od požara, druga od otjecanja opasnih i štetnih tvari u zemlju na vodocrpnom području, a treća zagađenje podzemnih voda i povlačenje vode s opasnim tvarima niz tok rijeke Plitvice. Kako tu pušu vjetrovi s juga i jugoistoka, u slučaju požara vjetar bi nosio dim prema gradu. Zapovjednik varaždinskih vatrogasaca Ivica Labaš rekao je da bi bilo jako teško prići balama i gasiti požar.
– Više smo puta obilazili bale, upozoravali da to nije sigurno i da neće dobro završiti, iako su mnogi rekli da je otpad istrulio i da se ne može zapaliti, što nije točno. Problem je što na tom području nema vatrogasnih putova i prilaza te adekvatne mogućnosti gašenja – rekao je Labaš.
POVEZANI ČLANCI:
Teoretski, do požara može doći na bilo kojem deponiju, bilo samozapaljenjem ili namjerno. Tijekom 2022. godine odložena količina komunalnog otpada u Hrvatskoj iznosila je 1.024.808 tona, a stopa odloženog komunalnog otpada iznosila je 56 posto. Lani se komunalni otpad odlagao na 80 odlagališta otpada, a slično je i ove godine. Zagrepčani dobro pamte srpanj 2019., kad se gusti dim nadvio nad Jakuševcem, gdje je gorjelo reciklažno dvorište. Izgorjelo je oko 35.000 kubnih metara otpada. Na Jakuševcu je gorjelo, ali ne toliko intenzivno, i u kolovozu ove godine. Vatrogasci su ga do jutra ugasili, pa nije bilo ugroze za život i imovinu.
Jedan od većih požara 2019. se dogodio i u Međimurju, na odlagalištu u Totovcu, gdje je 25. svibnja na deponiju mješovitog komunalnog otpada izbio požar koji se brzo proširio na deponij plastičnog otpada. U potpunosti je izgorjelo oko 2700 tona balirane plastike. Nitko srećom nije ozlijeđen, a prema HZJZ-u, nije došlo do ugrožavanja zdravlja ljudi i okoliša. Utvrđeno je da je požar izbio zbog samozapaljenja otpada nataloženog dugogodišnjim odlaganjem raznog smeća. Može li se sličan scenarij ponoviti? Direktor Čakoma Ivica Perhoč kaže da se nikad ne može do kraja isključiti ta mogućnost, no poduzeli su sve mjere da se, ako do zapaljenja i dođe, na vrijeme reagira. Imaju hidrantsku mrežu, zaštitare i video nadzor, tako da se požar može uočiti na vrijeme. Ne gomilaju, kao te 2019., plastičnu ambalažu, već samo onoliko koliko je dozvoljeno.
Opasnost toksični plinovi
– Imamo iskustva, pa pušemo i na hladno, no to ne znači da smo potpuno zaštićeni. No, znamo što činiti kad do požara dođe – kaže Perhoč. Samozapaljenje, bilo da je biološki ili kemijski uzrokovano, često je na odlagalištima otpada. Najveća opasnost su toksični plinovi. Građani su bili sumnjičavi i pitali su se ne izazivaju li tvrtke namjerno požare kako bi se "najjeftinije" riješili otpada i osigurali prostor za nove količne.
POVEZANI ČLANCI:
U Splitu je krajnjim naporima vatrogasaca i radnika Čistoće u srpnju 2017. spriječeno širenje velikog šumskog požara na odlagalište Karepovac, no gorjelo je 9. rujna ove godine, kad se Splitom širio nesnosan smrad. Ogromni oblak crnog dima nadvio se nad gradom, gori miješani komunalni otpad, ljudi strahuju za zdravlje svoje dice i svojih bližnjih, objavio je tada Mjesni kotar Kamen. Stručnjaci upozoravaju da je najveći problem mješavina gorivih tvari, posebno otpadne plastike koja izgara vrlo brzo i snažno. Temperatura samozapaljenja plastičnih masa je od 350 do 560 stupnjeva Celzijusa. Drvo, papirnate tvari i pamuk imaju znatno manje temperature zapaljenja. Gorjelo je i na odlagalištu otpada Piškornica u Koprivničko-križevačkoj županiji u nekoliko navrata 2016. i 2019. godine. Prije tri godine vatra se širila deponijem Baćanska kod Davora.
VIDEO Uplakana trudna radnica Drava International: 'Gdje ću se ja vratiti ako se zatvori'
Isto kao i u Zagrebu, postigne se kritična količina , ponestane prostora za daljnje odlaganje otpada što rezultira da više nema novca iz proračuna, a onda se "samozapali" pa ti napišu kako je zrak sasvim ispravan a u vrtu se sve osuši u 7mj. Kao stigla jesen zbog klimatskih promjena malkice ranije. Onda opet možeš prikupljati sve vrste opasnog otpada i dobro zarađivati. Ne bune se ni zeleni ni inspektori.