Miljenko Vidaček, predsjednik Uprave varaždinskog Varteksa, jučer je obznanio javnosti da je rješenjem Saveznog ministarstva pravde SRJ Varteksu vraćeno u posjed tridesetak trgovina i robnih kuća na području Srbije, Vojvodine i Kosova. Rješenja su dostavljena za svaku Varteksovu maloprodajnu trgovinu i postala su pravomoćna. To, pak, znači da sada već bivši korisnici tih Varteksovih prodavaonica, srbijanske tvrtke Yumco iz Vranja i Uzor iz Valjeva, nemaju pravo žalbe na rješenja Saveznog ministarstva pravde SRJ.
Prodaja robe i drugih hrvatskih tekstilaca
Knjigovodstvena vrijednost vraćenih trgovina i robnih kuća Varteksu procijenjena je na 10 milijuna eura, ali je sigurno da su ukupno 33 prodajna objekta, koja raspolažu s ukupno 8000 četvornih metara prodajnog i skladišnog prostora, znatno vrednija zna li se da se svi oni nalaze na najboljim lokacijama u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Valjevu, Subotici, Prištini i drugim gradovima u Srbiji, Vojvodini i na Kosovu.
- Iako te trgovine nisu bile u Varteksovu posjedu više od desetak godina, još nose njegovo ime. Poslovni su prostori u lošem stanju jer se u njihovu obnovu nije ništa ulagalo, pa su obnova i modernizacija nužni, to više što je to tržište za Varteks iznimno bitno. Varteks je početkom devedesetih na tržištu Srbije godišnje prodavao svoje proizvode u vrijednosti 15 milijuna eura. Za nedavnih posjeta Srbiji uvjerili smo se da na tom tržištu već posluju mnoge bitne tekstilne tvrtke iz Italije, Slovenije i drugih država. Stoga Varteks predlaže nacionalnu strategiju prodaje tekstilnih proizvoda na tržištu Srbije i drugim tržištima bivše države - rekao je Vidaček.
Varteks, naime, već ima svoju maloprodajnu mrežu trgovina u Sloveniji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji, a u Srbiji je prije povrata oduzetih trgovina osnovana tvrtka Varteks plus.
- Sada je prilika da u Varteksovih 70-ak trgovina na tržištu bivše države prodajemo i proizvode drugih tekstilnih tvrtki iz Hrvatske, koje su već izrazile spremnost za to. Uostalom, u Varteksovim trgovinama u Hrvatskoj danas prodajemo kravate, košulje i ostale proizvode tridesetak domaćih tekstilnih tvrtki, pa tu suradnju možemo proširiti i nastaviti izvozom na strana tržišta - zaključuje Vidaček.
Carine 20 do 32 posto
No, ta Varteksova maloprodajna strategija ovisit će o bilateralnim odnosima SRJ i Hrvatske. Jer, na tekstilne proizvode koji se uvoze u Srbiju iz Hrvatske još se obračunavaju visoke carine - od 20 do 32 posto - ovisno o vrsti proizvoda. U Varteksu stoga očekuju potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između dviju susjednih država, bez carina i ograničenja. Dobar preduvjet za to je ratificiranje međudržavnog sporazuma o poljoprivredi.
Najveće tekstilno poduzeće u Hrvatskoj, koje zapošljava više od 4000 radnika i izvozom ostvaruje 45 milijuna eura, od države, Fonda za razvoj i zapošljavanje, Ministarstva gospodarstva i HGK-a očekuje i financijsku potporu za svoj projekt izvoza hrvatskih tekstilnih proizvoda na tržišta bivše države. Jer, za najnužniju modernizaciju i obnovu maloprodajne mreže u Srbiji i BiH, primjerice, trebat će investirati sedam milijuna eura. To Varteks, u sadašnjim uvjetima poslovanja, ne može ostvariti sam.
Željko Pavlek