Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u Zagrebu ove godine slavi 95 godina od osnivanja. U povodu toga vrijednog jubileja održan je i panel o izazovima javnog zdravstva, kojem je domaćin bio naš eurozastupnik Karlo Ressler. U povodu godišnjice ove škole u sklopu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razgovarali smo s ravnateljicom ŠNZ-a "Andrija Štampar" prof. dr. sc. Mirjanom Kujundžić Tiljak.
Što je danas ŠNZ "Andrija Štampar"? Kakav je danas interes mladih za školovanje u njoj, na koje još načine sudjeluje u javnom zdravstvu?
Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", kao dio Medicinskog fakulteta u Zagrebu, ustanova je u kojoj se školuju naši liječnici i zdravstveni radnici, ali isto tako ustanova koja promiče javnozdravstvene politike i obrazovanje svih naših građana u području očuvanja zdravlja – znači, baš ono što je radio Andrija Štampar u svoje vrijeme, mi nastavljamo njegovu misiju. Kada govorimo o područjima kojima se bavimo u sklopu znanstveno-istraživačkog i obrazovnog rada, to su područja socijalne medicine, organizacije zdravstvene zaštite, epidemiologije, medicinske statistike i informatike, obiteljske medicine, zdravstvene ekologije, medicine rada i sporta, školske medicine, medicinske sociologije i menadžmenta u zdravstvu. Osim cijepljenja protiv COVID-19, u ŠNZ-u danas se odvija cijepljenje protiv HPV-a za sve koji su u dobi do 25 godina i cijepljenje protiv pneumokoka prema medicinskim indikacijama a istovremeno je organizirano i savjetovanje o drugim bolestima koje uvećavaju rizika za teže oblike bolesti COVID-19 i teže oblike pneumokokne bolesti, savjetovanje o možebitnim kontraindikacijama za cijepljenje te savjetovanje o HPV-u.
Što se za ovakvu ustanovu promijenilo zbog pandemije? I sadašnja kriza postavlja neke nove izazove.
Prije bih rekla da je pandemija naglasila važnost ove institucije i onoga što radimo. Tijekom pandemije, iako smo mi ponajprije obrazovna i znanstvena institucija i nismo direktno u sustavu zdravstva, na inicijativu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zajedno smo u ŠNZ-u organizirali i cijepljenje za naše građane bez naručivanja i najave. Više od 40.000 ljudi cijepljeno je upravo u ŠNZ-u "Andrija Štampar", a koristim ovu priliku da zahvalim svim našim liječnicima i drugim djelatnicima škole i Medicinskog fakulteta koji su se uključili. No, osim pandemije, Školu narodnog zdravlja pogodio je i zagrebački potres, u kojem su oštećeni nosivi zidovi i centralno stubište što je narušilo našu djelatnost te je Medicinski fakultet uložio 4,5 milijuna vlastitih sredstava u hitnu sanaciju učvršćenja objekta. To se pokazalo ključnim jer ubrzo se dogodio drugi potres i, da nismo odmah uložili u sigurnost zgrade, mogli smo tijekom drugog potresa imati i ljudske žrtve, a to se srećom nije dogodilo. Trenutačno, zgrada Škole narodnog zdravlja u Rockefellerovoj 4 obnavlja se, a Vlada Republike Hrvatske osigurala je znatna sredstva iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa. To je projekt od više od 80 milijuna kuna za cjelovitu obnovu koja će osigurati da zgrada može podnijeti i jači potres od dva koja su nas pogodila. Za godinu dana planiramo završetak obnove.
Zdravstvo i znanost danas se nalaze pred jednim novim izazovom a to je održavanje povjerenja javnosti. Kakva su iskustva SNZ Andrija Štampar po tom pitanju, poduzimaju li se neke konkretne aktivnosti da bi se održalo povjerenje u učenje ljudi poput Andrije Štampara?
Neizmjerno se povećalo korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija što ima veliki utjecaj na našu socijalizaciju, komunikaciju i informiranost, ali i na širenje dezinformacija. U takvom okruženju izazov je zadržati povjerenje u znanost i učenje. Andrija Štampar je bio čovjek kojim se mi Hrvati i Hrvatska možemo i trebamo ponositi. Svjetska zdravstvena organizacija i dan danas koristi njegovu definiciju zdravlja koja je utkana u Ustav Svjetske zdravstvene organizacije, donesen 1948. godine, a vrijedi i dan danas. Andrija Štampar bio je fascinantan čovjek, vizionar i vrhunski stručnjak. Već između dva svjetska rata kao načelnik Higijenskog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja osnovao je diljem zemlje preko 250 socijalno-medicinskih ustanova . Kao ekspert Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda, putovao je cijelim svijetom, a interesantno je recimo da je za svog boravka u Kini od 1933 do 1936 godine reorganizirao njihovu javnu zdravstvenu službu. Naglašavao je značaj preventivne medicine, a u borbu protiv bolesti i za očuvanje zdravlja uključivao je sve, a ne samo zdravstvene djelatnike. U našoj domovini ostavio je također nemjerljiv utjecaj na razvoj medicinske znanosti i edukacije kao dekan Medicinskog fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnost. Istovremeno Andrija Štampar spoznao je i koliko je zdravlje globalni interes koji se ne može adresirati samo lokalno te je bio je jedan od inicijatora, osnivača i autora ustava Svjetske zdravstvene organizacije te predsjednik prve Svjetske generalne skupštine o zdravlju održane 1948. godine u Ženevi.
Kako će izgledati javno zdravstvo u današnjem svijetu, koji se mijenja na više načina, prošao je kroz pandemiju, ali u kojemu se sve više govori o tome da najbolje zdravstvo dobivaju oni najimućniji?
Sasvim je suprotno učenje Andrije Štampara i nas koji nastavljamo s promicanjem zdravlja za sve građane. Ideja Andrije Štampara bila je da svi moraju imati jednako pravo na zdravstvenu zaštitu, bez ikakve diskriminacije, neovisno o tome gdje i kako žive. Niz je izazova pred zdravstvom, od demografskih promjena i sve većeg udjela starijeg stanovništva, pogotovo u Europi, pa do pandemija i promjena načina življenja. Primjerice, već danas moramo se zabrinuti i djelovati na naše mlade jer zbog suvremenog načina života raste broj pretile djece, a sutra to znači zdravstvene probleme, kronične bolesti...
Što u ŠNZ-u "Andrija Štampar" vidite kao promjene nužne za sigurnu budućnost javnog zdravstva?
Nažalost, naši zdravstveno-statistički pokazatelji, primjerice stopa smrtnosti od nekih kroničnih i malignih bolesti, loše životne navike u velikom udjelu hrvatskog stanovništva kao što je pušenje cigareta, nepravilna prehrana, sjedilački način života i nedovoljna tjelesna aktivnost ukazuju nam da možemo i moramo govoriti i djelovati na podizanju svijesti o načinima sprečavanja i ranog otkrivanja bolesti te o načinima unapređenja i očuvanja našeg zdravlja. I naša nova reforma hrvatskog zdravstva naglašava važnost prevencije, odnosno sprečavanja i pravovremenog otkrivanja bolesti te brige i odgovornosti za vlastito zdravlje, riječju zdravstvene pismenosti našeg stanovništva. Glavna zadaća Škole narodnog zdravlja, institucije na čijem sam čelu, jest javnozdravstvena edukacija liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, ali i poučavanje svih naših građana kako unaprijediti i sačuvati vlastito zdravlje, kako spriječiti, odnosno kako pravovremeno otkriti bolesti da bi liječenje bilo uspješnije i da bismo mogli što dulje i što zdravije živjeti. Mi Hrvati od Štamparova vremena imamo tradiciju održavanja higijene, sprečavanja bolesti i unapređenja zdravlja. Zanimljivo je da nije bio napredan samo kao vizionar i liječnik nego je koristio i nove tehnologije te snimao poučne filmove kako bi mogao svoje pouke i ideje prenijeti i onima koji nisu znali čitati i pisati. Uostalom i sama Škola narodnog zdravlja smatra se i dandanas kolijevkom hrvatske kinematografije. Dakle, svi mi imamo još puno prostora za napredak. Možemo biti zdraviji, a time i sretniji i produktivniji. Cilj nam je povećati zdravstvenu pismenost svih nas, jer zdravstvena pismenost "ključ" je za zdravlje naroda i ima velik utjecaj na uspješno funkcioniranje ponajprije zdravstvenog sustava, a usuđujem se reći i društva u cjelini. Za nas liječnike medicina nije samo posao, to je naš poziv. I za Andriju Štampara zdravlje pojedinca, ali i zdravlje naroda bilo je uvijek na prvom mjestu. Još daleke 1912. godine, kao vrlo mladi liječnik koji je diplomirao samo godinu dana ranije, u poučnoj knjižici o zdravlju napisao je: „Zdravlje treba da je nada sve. U njem leži naš napredak i naše propadanje. Dok nas se ono drži, mi smo sposobni za rad, mi onda napredujemo, a kad nas ostavi, onda nam se ukazuju dani tugovanja, dani nerada, troška i propadanja. Zdravlje nada sve.“ I mi, na tragu Štamparove ideje i vizije, danas počinjemo hrvatsku zdravstvenu reformu sloganom Zdravlje je prvo.
U povodu godišnjice škole imali ste i konferenciju u Bruxellesu. Koji su bili zaključci kad je riječ o školi, ali i javnom zdravstvu?
Na inicijativu našeg europskog zastupnika Karla Resslera, u Europskom parlamentu u Bruxellesu 26. listopada održana je Konferencija o budućnosti europskog javnog zdravstva u povodu 95. godišnjice Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar". Održana su dva panela: u prvome se raspravljalo o modernom sustavu javnog zdravstva kroz viziju Andrije Štampara, a u drugom o budućnosti javnog zdravstva u Europi. U panelima su sudjelovali eminentni stručnjaci, znanstvenici i političari – akademik Zvonko Kusić, profesori Stjepan Orešković, Ana Borovečki i Laurent Chambaud, Steven Solomon i Oxana Domenti iz Svjetske zdravstvene organizacije, Isabel de la Mata iz DG Sante EC-a te zastupnici u EU parlamentu Romana Jerković i Nikolae Stefanuta.
Naš zastupnik Karlo Ressler naglasio je kako su globalne promjene izazvane posljedicama pandemije ponovno istaknule važnost i ulogu javnog zdravstva u Hrvatskoj i Europi te da je konferencija organizirana kako bi se odalo posebno priznanje Andriji Štamparu, vizionaru i znanstveniku ispred svog vremena i njegovoj ulozi ideologa moderne zdravstvene politike. Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Hans Kluge govorio je o povijesnoj ulozi Andrije Štampara u osnivanju SZO, ali i o tome kako SZO i dan danas u svom radu i svojoj politici slijedi Štamparove ideje. Prikazao je što SZO čini kako bi svima osigurala jednako pravo na zdravstvenu zaštitu istaknuvši pri tome najvažniju ulogu primarne zdravstvene zaštite. Naglasio je i važnost cjeloživotne edukacije zdravstvenih profesionalaca iz područja javnog zdravstva, liječnika, medicinskih sestara i drugih za što se i Štampar posebno zalagao. Opisao je i što sve SZO poduzima u Ukrajini s ciljem osiguranja zdravlja kao zaloga za mir. Potpredsjednica Europske komisije gospođa Dubravka Šuica istaknula je važnost i zajedničke europske zdravstvene politike u suočavanju s budućim zdravstvenim, ali i demografskim izazovima poput pandemije, rata u Ukrajini, klimatskih promjena te starenja stanovništva. Akademik Zvonko Kusić nadahnuto je prikazao mnoge detalje iz života i djela Andrija Štampara. Doista je bilo neizrecivo što smo mogli tamo, u EU Parlamentu slušati o velikanu hrvatske medicine, o njegovim impresivnim postignućima, naprednim idejama koje žive i dan danas u cijelom svijetu. Mogu samo citirati gospođu Šuicu koja je rekla da je „ponosna što je iz Hrvatske“, kao što svi mi trebamo biti.
Kakav je utjecaj na školu donijelo članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji, po pitanju razmjene iskustava, ali i financiranja?
Članstvo u Europskoj Uniji donijelo nam je puno mogućnosti koje se najvećim dijelom ostvaruju u znanstveno-istraživačkim projektima, djelomično ili potpuno financiranim europskim sredstvima, a koja omogućuju bolju međunarodnu suradnju i veću mobilnost naših znanstvenika. Kao primjer mogu istaknuti kako je u lipnju 2020. godine u sklopu Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske Unije na Školi narodnog zdravlja organizirana konferencija Better Future of Healthy Ageing 2020 (BFHA 2020), financirana u potpunosti sredstvima Europske unije u okviru Obzor 2020 programa za istraživanje i inovacije. Ova konferencija, premda organizirana i održana u izuzetno teškim uvjetima pandemije COVID-19 i nakon zagrebačkog potresa, svojim zaključcima sudjelovala je u stvaranju strateškog dokumenta Europske komisije te značajno doprinijela promicanju ugleda Medicinskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu u hrvatskoj, europskoj i cijeloj međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Zdravstvena svijest u Hrvatskoj je na vrlo niskoj razini: alkohol, cigarete i meso i dalje se smatraju dokazima coolness i muškosti. U današnjoj Europi mladi iz svih društvenih slojeva izbjegavaju ovaj nezdravi način života. Nedavni dodatak je dječja pretilost od koje je Hrvatska godinama pošteđena.