Hrvati su se gotovo oduvijek iseljavali: stoljećima su bježali pred Turcima i naseljavali se u obližnjim dijelovima Austrije, Mađarske i Italije. Mnogi su odlazili brodovima u Ameriku. Od početka 15. stoljeća te tijekom daljnjih nekoliko stotina godina svaka je veća tragedija u Hrvatskoj završavala novim valom izbjeglica i iseljenika. Slično se događalo i tijekom Domovinskog rata kad se velik broj naših ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine iselio u Ameriku. Prije stotinjak godina hrvatski je nakladnik i poslovni čovjek Franjo Zotti u svom \"Narodnom listu\" – novinama za hrvatske zajednice u Americi, upotrebljavao izraz iseljena Hrvatska.
Prema nekim povijesnim teorijama, u SAD-u živi tri milijuna građana hrvatskog podrijetla. Oni su ostavili veliki trag u svim područjima gospodarstva, sporta i društva u Americi. Ovim ćemo feljtonom pokušati predstaviti Hrvate u Americi, od njihove borbe za očuvanje identiteta uz pomoć Katoličke crkve i klubova, do pomoći u obrani Domovine i međunarodnom priznanju te ulasku u NATO i investicijama. Hrvati i Amerika su nedovoljno istražena priča, njihova važnost kroz povijest moderne Hrvatske često je potisnuta, a njihov potencijal u razvoju gospodarstva i demokracije te demografske obnove zanemaren. Još nije kasno da se to promijeni.
Poznati američki povjesničar podrijetlom iz Hrvatske, Jure Prpić, profesor emeritus povijesti na Sveučilištu \"John Carroll\" u Clevelandu, u svom je domoljubnom duhu tvrdio kako je nepobitna činjenica da već stotinjak i više godina postoje dvije Hrvatske. Za njega je jedna bila sadašnja Republika Hrvatska i onda dok je bila u Jugoslaviji, a druga se Hrvatska, zaključio je, razvijala u Sjedinjenim Američkim Državama. Jure Prpić je zaključio da je većina iseljeničkih valova iz Hrvatske u SAD bila posljedica izgubljenih bitaka, okupacija i neprestanih ratova.
\"Ove Sjedinjene Države su najljepša pjesma. Ovdje nije samo jedna nacija nego jedna bujna Nacija raznih nacija.\"
Walt Whitman(1819.-1892.)
– Mi smo uistinu \"narod naroda\". Sudbina našeg naroda velikim je dijelom određena useljavanjem i doprinosom milijuna useljenika iz cijelog svijeta. Od 1820. do 30. lipnja 1966. najmanje 43.614.313 useljenika stiglo je na naše obale – rekao je 35. predsjednik SAD John F. Kennedy 23. srpnja 1963. godine Kongresu kojem je preporučio da ukinu sustav kvote prema kojoj u zemlju smije ući samo 156.987 useljenika svake godine.
Američka povijest uistinu je priča o tome kako su sve te izbjeglice, useljenici, prognanici, ljudi u potrazi za slobodom i kruhom došli u tu zemlju da bi u njoj stvorili novi narod.
Legenda o Croatanima
Povjesničari se ne mogu složiti kad su Hrvati prvi puta došli u Sjedinjene Američke Države. Neki dokumenti pokazuju da su se prvi Hrvati (s područja juga Hrvatske) naselili u SAD prije dvjesto godina.
Prepričava se legenda da su Indijanci plemena Croatan koji su živjeli na području Sjeverne Karoline bili dijelom hrvatskog podrijetla. Neki povjesničari potvrđuju to činjenicom da su hrvatski mornari doživjeli brodolom kod Cape Hatterasa 1498. godine te ostali živjeti u blizini, gdje se asimiliraju s Indijancima. Dokazi su i tri rada u drvu koje su pronašli engleski istraživači 1593. Rezbariji su imali natpis \"Croatoan\", što američki povjesničari povezuju s imenom indijskoga plemena Algonquin. U Americi prva naselja Hrvata utemeljena su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje u Kaliforniju zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice. Tada dolaze i u Arizonu i Nevadu gdje rade u rudnicima srebra i zlata.
Značajno iseljavanje Hrvata u SAD dogodio se 1890-ih i 1900-ih, a vrhunac migracije dogodio se 1910. Većina ih se iselila iz ekonomskih razloga, no tu je i značajan broj političkih izbjeglica koji su tražili azil. Naselili su se u gradovima Pennsylvaniji i New Yorku. Radili su kao rudari ili metalci. Jedan dio se uputio u tvorničke i poljoprivredne krajeve na srednjim zapadnim državama kao što su Wisconsin, Indiana, Illinois i Iowa. Takvi su uglavnom bili samci i tu su ostajali privremeno. Kada bi skupili dovoljno novca, Hrvati bi se vraćali u Hrvatsku. Oni što su ostajali izgradili su domove i stvarali posao za obitelj. U vrlo kratkom razdoblju, Hrvate se moglo naći širom SAD-a, od New Yorka do Californije, od New Orleansa do Minneapolisa.
Bijeg od komunizma
Novi val useljavanja Hrvata u SAD počeo je završetkom Drugog svjetskog rata. Tada su dolazile političke izbjeglice, uključujući i djecu čiji su roditelji pogubljeni u ratu i pojedinci i obitelji koji su bježali od komunizma.
Vjerovalo se da je to kraj hrvatskog iseljavanja u Ameriku. No, 1965. Hrvati se ponovno iseljavaju u \"obećanu zemlju\". Većina iseljenika bili su političke izbjeglice, no u velikom broju bilo je i mladih obitelji koji su tražili posao i bolji život i ostajali su u većim gradovima. Novi hrvatski useljenici bili su obrazovaniji i liberalniji za razliku od starih hrvatskih useljenika. Bili su pod velikim utjecajem antikomunističke politike koja se tada događala u Zapadnoj Europi i SAD-u, pa su stoga imali i negativan stav o Jugoslaviji. Po popisu stanovništva iz 2005. godine 401.206 građana SAD-a se izjasnilo da su Hrvati a 1990.godine u Americi je po podacima statističkog zavoda živjelo 544.270 Hrvata. U hrvatskim zajednicama tvrde da te brojke treba uvećati barem tri puta jer mnogi iz treće ili četvrte generacije kod popisa stanovništva nisu smatrali potrebnim naglasiti da su Hrvati podrijetlom dok su s druge strane zabilježeni u hrvatskim župama i klubovima.
Američki pisac slovenskog podrijetla Louis Adamic zaključio je kako je \"gotovo sigurno\" da su Dubrovčani plovili na Kolumbovim brodovima u vrijeme kad je on otkrio Ameriku.
Dubrovčani prije Kolumba
\"Zapravo, moguće je, piše Adamic, \"da su dubrovački brodovi dotaknuli američki kontinent prije Kolumbovih\". Povjesničar Ferdo Šišić tvrdio je da su dubrovački mornari plovili na Kolumbovim brodovima. Drugi hrvatski povjesničar Josip Horvat zapisao je kako je \"nekoliko dalmatinskih Hrvata bilo prisutno prilikom povijesnog 12. listopada 1492. godine kad su Kolumbo i njegovi mornari prvi put ugledali obale Novog svijeta. Ono što je u prvim godinama doseljavanja smatrano \"privremenim progonstvom\" pretvorilo se za mnoge u trajni život u novoj domovini.
Od umjetnosti do politike
Popis poznatih američkih Hrvata je dugačak a za neke nismo ni znali da su njihovi preci doselili iz naše zemlje. Uz dužno poštovanje svima koji su ostavili traga u Americi izdvojit ćemo one najpoznatije. Krenimo od glumaca i filmskih djelatnika hrvatskog podrijetla: Scott Bakula, Jenna Elfman, Cary Elwes, Judah Friedlander, Mira Furlan, Frank Gorshin, Jay Grdina, Thomas Horn, Michael Klesic, Laura La Plante, John Malkovich, Mark Matkevich, Ivana Miličević, Patrick Muldoon, Lorenzo Music, Denise Richards, Rick Rossovich i Goran Višnjić. Najutjecajniji scenaristi, redatelji i producenti hrvatskog podrijetla su oskarovac Branko Lustig, Allan i Mike Frankovich, Brenda Brkušić i IIdy Modrovich.
Najpoznatiji hrvatski intelektualci u Americi kroz povijest i danas su Ivo Banac, povjesničar, Mladen Bestvina, matematičar, Jakša Cvitanić, profesor financijske matematike, William Feller i Branko Grunbaum, matematičar, Henry Suzzallo, predsjednik sveučilišta Washington, Mirjan Damaška, profesor prava na Yaleu, Stanimir Vuk-Pavlović, znanstvenik, dr. Ante Čuvalo. U umjetničkim krugovima najznačajniji su bili Ivan Meštrović, Maksimilijan Vanka, Matthew Yuricich, oskarovac, Lou Lumenick, Tomislav Gabrić i Mirko Ilić. Hrvati su bili aktivni u političkoj povijesti Amerike a trenutno ih ima i na Capitoll Hillu poput Mark Begicha, senatora iz Aljaske.
Na popis političara hrvatskog podrijetla svakako treba staviti i njegova oca Nicka Begicha te Michaela Anthonyja Bilandića koji je bio gradonačelnik Chicaga.
Tu su i John Bonacic, senator države New York i John Kasich, kongresnik i guverner države Ohio. Za Dennisa Kucinicha, bivšeg gradonačelnika Clevelanda i kongresnika iz Ohia svi znaju kao i za Tonyja Peraicu iz Chicaga. Mary Matalin, politička komentatorica i bivša suradnica predsjednika Georga W. Busha hrvatskog je podrijetla kao i Rudy Perpich, bivši guverner Minnesote i kongresnik George Radanovich. Tu je i Michael Anthony Stepovich, bivši guverner Aljaske, Rudy Svorinic iz Republikanske stranke i Vincent Thomas iz Demokratske stranke u Kaliforniji. I među američkim piscima ima Hrvata a najpoznatiji su Courtney Angela Brkic, autorica kratkih priča, diplomat i obavještajni analitičar Richard Kauzlarich, autor prve knjige o hrvatskom pjesništvu u Americi, Josip Marohnić te Josip Novakovich i Jason Smilovic.
Sportaša je najviše
Lista sportaša je najduža pa spomenimo one najuspješnije. To su Gary Beban, bivši igrač u NFL-u, Bill i Steve Belichick, trener i igrač američkog nogometa. Nick Burley pravog imena Nikola Barović, profesionalni boksač, prvak teritorija Yukona u teškoj kategoriji 1902.godine. Hrvatsko ime u sportu proslavili su i braća Jeff i Steve Carlson, nogometaš Tom Cecic i John Cena, profesionalni hrvač. Svi znaju da su Dražen Petrović i Toni Kukoč iz Hrvatske kao i David Diehl, igrač američkog nogometa koji je tetovirao na ruci hrvatski grb i mnogi drugi.
>>Koliko Hrvata doista emigrira u Kanadu?
>>U New Yorku proslavljeno 60 g. Hrvatske akademije Amerike
