I jedanaesti izbor Večernjeg lista za osobu godine događa se u izazovno doba pandemije koronavirusa pa je posve razumljivo da među desetero nominiranih prevladavaju kandidati čije je djelovanje povezano s borbom protiv COVID-a. No tu je i liječnik koji se nije istaknuo liječenjem zaraženih, nego spašavanjem ozlijeđenih, pa znanstvenik s jasnom vizijom razvoja Hrvatske, zatim nezaobilazni sportaši, koji ponajbolje promoviraju Hrvatsku u svijetu, pa uspješni redatelj, a u tom društvu našla su se i dvojica političara. Zanimljivo je da su nadbiskup Mato Uzinić i redatelj Dalibor Matanić drugi put u utrci za ovo prestižno priznanje. Laureata ćemo izabrati i uz vašu pomoć, dragi čitatelji, te za svoje favorite glasajte na našem webu.
Dosadašnji pobjednici bili su: Mladen Bajić 2011., Ante Gotovina 2012., Dubravka Glavaš 2013., Mate Rimac 2014., Kolinda Grabar-Kitarović 2015., Nenad Bakić 2016., Tvrtko Barun 2017., Zlatko Dalić 2018., Tomislav Luetić 2019. i volonter 2020. godine.
1. Oleg Butković, političar
Ministar je najvećeg resora u Vladi kojim uspješno upravlja u tri uzastopna mandata. Investicije u prometnu infrastrukturu eksplodirale su otkad je ministar. Među ostalima, na kontejnerski terminal riječke luke doveo je najvećeg svjetskog brodara Maersk, što je preduvjet da luka Rijeka napokon bude u rangu s Koprom i Trstom. No kruna njegova rada je most svih mostova, Pelješki most, koji je 2021. konačno spojio hrvatski teritorij u jednu cjelinu. Postigao je i to da se pristupne ceste dovrše do roka do kojeg se može iskoristiti sav novac EU predviđen za taj projekt i time pokazao kako upravljati europskim novcem unatoč golemim preprekama hrvatskoga birokratskog sustava.
2. Gordan Gledec, znanstvenik
Dekan FER-a digao je glas protiv loših odluka i prakse u znanstvenoj, obrazovnoj i razvojnoj politici RH te pokazao da ima jasnu viziju razvoja zemlje. Ključ je aktivna uloga sveučilišta u životu zemlje, jer bez toga nema transformacije u konkurentno gospodarstvo niti prosperiteta koji će zaustaviti daljnju depopulaciju. On smatra da se o obrazovanju napokon mora postići konsenzus, da u školama treba zaustaviti urušavanje sustava vrijednosti, da ICT može preoblikovati tržište rada...
Posljednjih godina gotovo da nije bilo tako jasnih i konstruktivnih istupa dekana, kao da je u akademskoj zajednici zavladao sindrom šutnje ili ulagivanja moćnicima. Riječ je o dekanu čiji fakultet zauzima prvo mjesto među istraživačkim institucijama u Hrvatskoj, na kojem se provodi 260 projekata vrijednih tri milijarde kuna, koji bez opterećenja državnog proračuna zapošljava gotovo 350 zaposlenika, koji je u 2021. pokrenuo i poduzetnički inkubator...
3. Ivo Ivić, liječnik
Relativno nizak postotak cijepljenih i ležerniji odnos prema protuepidemijskim mjerama donijeli su Hrvatskoj visoku smrtnost od COVID-a. Liječnicima s COVID odjela, koji se dvije godine bore za život oboljelih, ležernost i otpor prema cijepljenju posebno su teško pali. Osobito kad se pokazalo da dolazak cjepiva nije smanjio broj oboljelih, jer su se mnogi više bojali cjepiva nego bolesti.
Šef Klinike za infektologiju KBC-a Split dr. Ivo Ivić bio je ustrajan i uporan glas skupine medicinara koji su vlastitim očima vidjeli najviše patnje u bolnicama. Srčano je iz dana u dan pozivao na oprez, molio, pa i vikao kako bi ljude osvijestio da im katkad ni liječnici neće moći pomoći ne budu li sami mislili na svoje zdravlje.
4. Matea Jelić, sportašica
Mlada tekvondašica iz Knina bila je prva osvajačica zlatne medalje za Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Tokiju. Osvojivši naslov olimpijske pobjednice u kategoriji do 67 kilograma, donijela je tako u kraljevski grad i prvo olimpijsko odličje od hrvatske samostalnosti. Članica trofejnog splitskog kluba Marjan već je u travnju naslovom europske prvakinje najavila da će 2021. biti njezina godina.
Na putu do ostvarenja zlatnog sna pomogla joj je i Janica Kostelić, koja ju je posjetila u riječkoj bolnici kad se kao 16-godišnjakinja teško ozlijedila na prvenstvu Hrvatske. "Bio je to trenutak koji je u mom životu sve preokrenuo", rekla je nakon osvajanja zlata Matea.
5. Dalibor Matanić, redatelj
Godina 2021. bila je godina njegovih velikih uspjeha. Serija "Područje bez signala", priča o hrvatskoj stvarnosti nakon privatizacije na hrvatski način, osvojila je Grand Prix za najbolju seriju u programu International Panorama na najvažnijem svjetskom festivalu televizijskih serija Séries Mania u francuskom Lilleu, a otkad je počelo njezino emitiranje na HTV-u, nižu se panegirici.
No režirao je on 2021. i kriminalističku seriju "Šutnja", priču koja u mafijaški trokut maloljetničke prostitucije veže Osijek, Beograd i Kijev, u čiju su se produkciju uključili veliki ZDF i Arte, a koja je uključena među najbolje serije svijeta koje će biti prikazane na nadolazećem berlinskom filmskom festivalu.
6. Medicinske sestre - simbol požrtvovnosti
Podnoseći nevjerojatne napore u ovoj višegodišnjoj COVID krizi, medicinske sestre pokazale su što je istinsko odricanje od vlastitih potreba i osobnog života u korist općeg dobra. Na raspolaganju su svim ustanovama koje liječe pacijente s COVID-om, bespogovorno odlaze i u druge gradove ostavljajući svoje obitelji i radeći mnoge prekovremene smjene. Žrtvuju se iako su potplaćene, zbog čega ih je 2500 napustilo Hrvatsku tražeći posao u zemljama koje cijene njihov rad. A u kakvim uvjetima rade, pokazuje podatak da ih u našem bolničkom sustavu nedostaje više od 5000. Unatoč ponižavajućem statusu, potpuno su predane zajedničkom cilju u ovim teškim vremenima u zdravstvu.
7. Nikola Mektić i Mate Pavić, sportaši
Splićanin Mate Pavić i Zagrepčanin Nikola Mektić najbolji su teniski par na svijetu, a u 2021. godini ostvarili su najljepše snove svakog tenisača i dvaput razveselili sve navijače. Nakon što su 11. srpnja osvojili Wimbledon, u istom su mjesecu Hrvatskoj donijeli i zlatnu medalju na Igrama u Tokiju, a taj olimpijski finale ušao je u povijest kao prvi nakon 113 godina u konkurenciji muških teniskih parova u kojem su nastupali igrači iz iste zemlje.
Svojim sjajnim igrama Nikola i Mate doveli su hrvatsku tenisku reprezentaciju i do četvrtog finala Davisova kupa u njezinoj povijesti pobijedivši par Đoković – Krajinović.
8. Zoran Milanović, političar
Teško da se itko može složiti baš sa svime što je u 2021. činio i govorio predsjednik Republike. Ne dodvoravajući se nikome, ne klečeći ni pred kim i birajući često preteške riječi, javni je prostor zasipao istinama o svemu i svakome. Činio je to na nepatvoren i vrlo izravan način, dojmljivom retoričnom gipkošću i svjestan da iza sebe ima milijun glasova birača te je u dobrom dijelu godine diktirao političke i medijske teme.
I postigao je ono što u samostalnoj Hrvatskoj nije uspjelo nijednom političaru: premda su ga za predsjednika podržali i izabrali ljevica i centar, u protekloj je godini pridobio naklonost i publike na desnom dijelu političkog spektra. Doista rijedak politički fenomen.
9. Mate Uzinić, svećenik
Riječki nadbiskup poznat je kao uporni glas razuma, kao kršćanin koji se solidarizira s drugima i koji poštuje različitosti, a u 2021. istaknuo se prijelomnom ulogom u borbi s pandemijom koronavirusa, osobito u vrijeme snažnog otpora cijepljenju. "Nitko nema pravo pozivati se na vjeru kao razlog da se ne bi cijepio. Svećenicima nije mjesto na prosvjedima, nego u bolnicama s bolesnima i umirućima", govorio je i isticao kako je cijepljenje čin ljubavi prema sebi, ali i prema bližnjima.
Njegovi javni istupi lišeni su politikantstva, odišu uključivošću, pomirljivošću i zajedništvom, ali on se ne boji ići protiv struje čak ni kad su u pitanju njegovi kolege u crkvenoj hijerarhiji. Nizom izjava i javnih istupa pokazao je autentično, ali i moderno lice Crkve.
10. Stjepan Višnjić, liječnik
Dr. Stjepan Višnjić, predstojnik Klinike za dječju kirurgiju u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti, briljantan je dječji kirurg koji je s timom od 12 vrhunskih specijalista iz Hrvatske izveo pothvat ravan medicinskom čudu. Taj je tim spasio djevojčicu Anđelu iz Bosanskog Broda, koja je u ljeto 2021. teško stradala kad je pala s traktora. Imala je minimalne izglede da uopće preživi, no nakon pet mjeseci borbe s teškim ozljedama i čak 16 operacija te višemjesečne rehabilitacije, u prosincu je otpuštena kući.
Potpuno zdrava i s očuvanim svim funkcijama! Čudesan je to pothvat specijalista iz četiriju zagrebačkih bolnica: Klaićeve, Sestara milosrdnica, Merkura i Dubrave te iz Opće bolnice u Slavonskom Brodu.
Onaj tko nomiira taj broji i glasove, i sve je jasno!