agrokor

Večernjakovi odgovori: 12 ključnih ciljeva Povjerenstva

Glasovanje o Istražnom povjerenstvu za Agrokor i novim sucima Ustavnog suda
Foto: Robert Anic/PIXSELL
1/5
13.10.2017.
u 15:25

Agrokor je plaćao porezne obveze, nema poreznih dugova, ali je nejasno kada je bio ozbiljan nadzor

Saborsko povjerenstvo za Agrokor u odluci o osnivanju postavilo je 12 pitanja na koje će njegovi članovi odgovoriti u svom radu. Večernjakovi novinari prije njih nude odgovore.

1. Kako je i u kojim okolnostima, osobito u privatizaciji, nastao i rastao koncern Agrokor?

Todorić nije torbario i kupovao dionice od malih dioničara nego je kupovao pakete dionica od države koristeći sve zakonom dane pogodnosti, poput plaćanja tvrtki starom deviznom štednjom, otpisa državnih potraživanja ili moratorija na plaćanje starih dugova. PIK Vrbovec bio je jedina tvrtka koju Todorić nije ‘osvojio’ u prvom naletu, no nakon što se zbog sukoba raznih menadžerskih i političkih lobija godinama urušavao, preuzeo ga je deset godina kasnije. Fond za privatizaciju nikad se nije javno potužio da vlasnik Agrokora nije ispoštovao ugovorene uvjete, kao što su zadržavanje radnika, investiranje i vraćanje dugova. Jedino je Hanfa, dok je njezinu čelu bio Ante Samodol, osporavala cijenu dionica Belja koju je Agrokor morao platiti malim dioničarima, no kasnije je i ta odluka povučena.

2. Kakva je bila uloga regulatora u nastanku i poslovanju Agrokora i njegovih kompanija?

Hrvatska je osnovala antimonopolosku agenciju nekoliko godina nakon što je provedena pretvorba i privatizacija tako da je AZTN 1997. došao na gotovo. AZTN je kasnije vodio računa da Todorićev tržišni udio ne preraste u monopol, no nikad se od njega nije tražilo ozbiljnije dezinvestiranje. Hanfa se brani da je tek od ove godine dobila ovlast da kontrolira poslovanje faktoring društava, dok je HNB i gurnuo Todorića prema Rusima nakon što je domaćim bankama zabranio da ga kreditiraju zbog prevelike izloženosti prema jednom subjektu.

3. Jesu li poštovani zakoni u vezi s plaćanjem potraživanja i dugovanja Agrokora prema dobavljačima?

Rok plaćanja među tvrtkama je 60 dana, no javna je tajna da Todorić nije poštovao te rokove. Javna je tajna i to da ga država zbog toga nije kažnjavala niti su ga dobavljači prijavljivali. Zakon iznimno dopušta plaćanje i do 360 dana, što se onda pokrivalo potpisivanjem ugovora o robno-trgovačkom kreditu. Da li zato što nisu imali izbora, ili je i njima Todorić pogodovao kroz veće cijene ili plasman robe u inozemstvu, no dobavljači su potpisivali sve što se od njih tražilo. Boris Lalovac prvi je ministar financija koji je obvezao tvrtke da državi dostavljaju izvješća o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima, ali Porezna uprava još nije objavila što su po tom učinili.

Glasovanje o Istražnom povjerenstvu za Agrokor i novim sucima Ustavnog suda
1/6

4. Je li zbog mogućih nepravilnosti oštećen proračun RH?

Agrokor je uredno plaćao svoje porezne obveze, nema poreznih dugova, ali ostalo je nejasno da li je i kada nad tom tvrtkom proveden ozbiljan porezni nadzor. Nadajmo se da će Povjerenstvo dobiti odgovor na to pitanje.

5. Kakva je bila kvaliteta računovodstvenog izvješćivanja Agrokora i tvrtki?

Tvrtke koje kotiraju na burzi izvješća su davale, ali tu obvezu nije imao Agrokor d.d., gdje su u konačnici uočeni i najveći propusti – neke obveze nisu proknjižene, a neke su proknjižene krivo radi prikazivanja veće dobiti i manjeg duga kako bi se došlo do novih kredita.

6. Zašto je Vlada predložila lex Agrokor i kako je pripreman taj zakon?

Vlada je zakon počela pisati kao plan B ako Todorić na vrijeme ne dogovori rješenje s kreditorima. Kada je velik dio njegovih tvrtki završio u blokadi, kada su police Konzuma bile prazne, a proizvodne tvrtke gotovo morale zaustaviti proizvodnju zbog nedostatka asortimana, rješenje nije bilo na vidiku. Zato ja zakon aktiviran.

7. Koji su rizici primjene lex Agrokora za koncern i građane RH?

Ako Agrokor završi u stečaju, sadašnji oblik koncerna će se raspasti. Građani bi mogli platiti visoku cijenu državne intervencije ako Ustavni sud sruši zakon ili ako vjerovnici, ali i Todorić, na sudu dokažu da ih je država intervencijom oštetila.

8. Jesu li pri izmjeni zakona o faktoringu i računovodstvu te kod lex Agrokora štićeni javni ili interesi Agrokora i tvrtki mu, ili interesi trećih?

Otkup mjenica dozvoljen je Zakonom o faktoringu. Aspekt koji će sigurno zanimati Povjerenstvo odgađanje je roka usklađenja poslovanja faktoring društava sa Zakonom o faktoringu od 2014. do kraja prošle godine. Zbog te odgode već je prozivan ministar Marić, isto kao i zbog odgode objave financijskih izvješća tvrtki na kraj travnja, umjesto ožujka.

9. Je li kredit HBOR-a od 48,3 milijuna eura pred kraj 2016. za tvrtke Agrokora odobren u skladu s procedurama i pod kojim okolnostima?

Za to će papire tek trebati zatražiti. Ministar Marić rekao je da problema nema i da će se kredit vratiti.

10. Jesu li zaštićeni interesi i imovina RH?

Ako se uzme u obzir da je Vlada odbila u veljači financirati Todorića izravno iz proračuna, tj. novcem poreznih obveznika, onda je zaštićen interes. Nakon lexa moguće su tužbe koje će sigurno biti milijunske, no još bi u većem iznosu stradala ekonomija da se Agrokor urušio. Kako su dugovi veći od imovine, vjerovnici će odlučivati o budućnosti Agrokora.

11. Je li zaštićena imovina Agrokora s obzirom na vlasničke promjene u pojedinim tvrtkama Agrokora, osobito nakon lex Agrokora i imenovanja Vladina povjerenika, s obzirom na moguće preuzimanje odgovornosti Vlade za eventualnu štetu u Agrokoru?

S roll up kreditom dogovoreno je u istom iznosu vraćanje starih dugova, a jamstvo za taj kredit, ali i one ranije koje je podizao Todorić, gotovo je sva imovina. Obveze su prevelike i treba ih vratiti. Tako da je jasno da će Agrokor dobiti nove vlasnike, o čemu će odlučivati vjerovnici, a ne izvanredna uprava ili Vlada.

12. Jesu li sudionici ovih poslovnih aktivnosti davali netočne ili nepotpune izjave i jesu li poduzimali bilo kakve radnje radi prikrivanja mogućih bilo čijih nezakonitosti?

Pripremanje zakona odvijalo se u tajnosti, kao i sastanci s Todorićem. Tek nekoliko dana prije prijedloga zakona za njega se i doznalo. Povjerenstvo će sigurno zanimati poveznica autora zakona, fondova koji su se uključili u kreditiranje, izvanrednog povjerenika i njegovih savjetnika. Pritom treba imati na umu da je uzak financijski krug u svijetu, pa i kod nas, te se stoga uvijek vrte ista imena.

Komentara 7

PA
pan-am
15:36 13.10.2017.

Večernji daj nešto iz Srbije niste dugo ,ako ne to dajte neku šou biz propalušu polu golu plizz

Avatar Becarina
Becarina
21:11 13.10.2017.

Napad je "najbolja obrana veli SDP i osniva povjerenstvo. Spasavanje vojnika Marasa i drugova:)))

DU
Deleted user
20:00 13.10.2017.

Ovo kao da je napisala moja susjeda koja je jedva završila cvjećarsku školu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije