Već u pretpristupnom razdoblju Hrvatska je bila u velikoj mjeri usklađena s pravilima Europske unije koja se odnose na financijske usluge. To je područje pravne stečevine EU iznimno obimno i dinamično. Posebno od izbijanje svjetske financijske krize zakonodavne aktivnosti Europske unije su izrazito brze i značajne, a države članice moraju osigurati prenošenje pravila EU u nacionalno zakonodavstvo.
Samim ulaskom u članstvo Hrvatske u EU zapravo se za korisnike financijskih usluga ne događaju velike promjene. Usklađivanje propisa iz područja bankarstva, osiguranja depozita, osiguranja i reosiguranja, mirovinskih fondova i tržišta kapitala kao i platnih usluga postignuto je tijekom pregovora o članstvu i relevantne odredbe su već stupile na snagu. Tome pridonosi i činjenica što je Hrvatska već visoko integrirana u financijsko tržište Europske unije zbog čega se zacijelo lakše prenose pravila i prakse iz drugih članica EU.
Sada s članstvom možemo očekivati daljnju integraciju financijskog tržišta čemu će pridonijeti i primjena pravila tzv. jedinstvene putovnice, koja omogućava financijskim institucijama da temeljem odobrenja dobivenog u svojoj matičnoj zemlji posluju u svim članicama EU. To može pridonijeti većoj mobilnosti svih sudionika financijskog tržišta. Korisnici financijskih usluga tako mogu očekivati veći izbor proizvoda i usluga. Možemo očekivati i veću konkurenciju, koja svakako donosi koristi krajnjim korisnicima financijskih usluga – poslovnim subjektima i građanima, i to osim u vidu inovacija, također i u obliku bolje informiranosti i, moguće, nižih cijena i naknada.
Jasne primjere imamo već u području slobode kretanja kapitala, koju je Hrvatska također već ostvarila potpunom liberalizacijom kapitalnih transakcija od 1. siječnja 2011. Jednostavnije rečeno, ta sloboda kretanja kapitala je omogućila, na primjer, unošenje i iznošenje gotovog novca iz zemlje bez ograničenja, otvaranje računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima. Usluge platnog prometa se unaprjeđuju i na način da se korisnicima daju veće mogućnosti izbora financijskih institucija s kojima žele poslovati. Primjerice, poduzeće koje je usmjereno na inozemstvo i posluje s drugim državama članicama EU može izabrati otvaranje računa u drugoj zemlji ako mu konkretna institucija nudi niže naknade i bolje druge uvjete za vođenje računa i obavljanje transakcija. Prava korisnika platnih usluga su poboljšana time što novi propisi zahtijevaju veću transparentnost pružanja takvih usluga od strane pružatelja platnih usluga i izdavatelja elektroničkog novca. Primjer za to jest obveza transparentnog informiranja potrošača o cijenama usluga, rokovima izvršavanja plaćanja, korištenim tečajevima stranih valuta, naknadama i kamatama pri čemu sve propisane informacije moraju biti dostupne potrošaču besplatno.
Europska unija posebno veliku pažnju pridaje zaštiti potrošača, pa tako i zaštiti potrošača u području financijskih usluga. Nedavno je predstavljen prijedlog direktive o bankovnom računu, čiji je cilj osiguravanje pristupa osnovnim bankarskim uslugama svim građanima EU, bolju usporedivost naknada za vođenje računa te jednostavno i besplatno prenošenje računa iz jedne financijske institucije u drugu. Hrvatska će kao članica EU sudjelovati u pregovorima o ovom novom propisu i dogovorena će pravila u doglednoj budućnosti nakon usvajanja zasigurno pomoći zaštiti prava korisnika financijskih usluga u EU, pa tako i u Hrvatskoj.
