'Napokon se i to dogodilo'

Većinski srpsko selo Krnjak o pomirbi: Miloševićev odlazak u Knin europski je put

Foto: Robert Anic/PIXSELL
1/8
08.08.2020.
u 08:07

Mještani kažu da ih više zabrinjava kako naći radnike za poljoprivredu i kako mlade, i Hrvate i Srbe, zadržati u Krnjaku.

Život u mjestima diljem Hrvatske gdje Hrvati i Srbi već više od dva desetljeća grade zajednički život, nije stao niti krenuo nakon proslave 25. obljetnice Oluje u Kninu. Odavno je narod “prerastao” podjele svjestan da im se sudbine isprepliću, da život ide dalje.

No, složni su u tome da je u Kninu bio sudbonosan iskorak koji je napravila politika, koja debelo kaska za kilometrima koraka koje su sami građani već odavno napravili. No, taj iskorak politike, dodaju, jako je važan, on se morao dogoditi, jer samo on, smatraju naši sugovornici, može uništiti zle jezike koji i dalje žele podjele.

No, malo će tko stati ispred objektiva fotoaparata i diktafona novinara i to izgovoriti; barem ove godine, kažu nam, kada je još sve ‘friško’. U općini Krnjak, u Karlovačkoj županiji, kroz koju morate proći ako cestom D1 idete na jadransku obalu, slična je situacija. Mještani su spremni, netko više, netko manje, govoriti o govorima državnika na 25. obljetnici Oluje u Kninu, no radije bi ostali anonimni.

Napokon se i to dogodilo

– Napokon se i to dogodilo; moralo se dogoditi, jer sve to što mi govorimo u našim mjestima i radimo, ako politika “gura” drukčije poruke, onda nam naš trud malo vrijedi. Političari su tu da olakšaju narodu život, da pomognu i to se ovoga puta dogodilo; poslane su poruke u tom tonu i uvjeren sam da će budućnost pokazati da će nam svima biti bolje. Oni koji sada zamjeraju političarima na govorima u Kninu ljudi su koji imaju neke druge planove, svakako ne pomirbu i boljitak života – kazao nam je Mirko Božić, umirovljenik u Krnjaku.

U Krnjaku je oko 1800 mještana i dvije trećine stanovnika je domicilno srpsko stanovništvo, dok su ostalo Hrvati, uglavnom doseljeni ih BiH. U Općinskomvijeću, a i mještani međusobno, više se bave time gdje pronaći sredstva za nove projekte, što još urediti u općini, kako naći radnu snagu u poljoprivredi, otvoriti nova radna mjesta. Kažu nam da je već puno napravljeno, pokazuju prema velikoj površini u središtu općine gdje bi nakon Gospe trebalo početi uređenje parkirališta koje će biti i malo odmorište za putnike na državnoj cesti prema Jadranu. Važno je, dodaju, i to kako mlade Srbe i Hrvate zadržati u Krnjaku, Hrvatskoj, da ne odlaze radi posla.

Ne trebaju svi misliti isto

– Svi mi znamo sve; i jedni i drugi i kada je počeo rat i kako je završio. I sve to treba priznati i poštovati, a sve nevine žrtve zaslužuju da ih se poštuje i da se to više nikada ne dogodi – dodaju nam mještani.

Načelnik Krnjaka Dejan Mihajlović (SDSS) smatra da je odlazak potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin iskorak u odnosima Hrvata i Srba u Hrvatskoj i odnosima Srbije i Hrvatske kao država.

– Nitko ovdje ne očekuje da svi trebaju isto misliti o Oluji jer iskustva ljudi nisu ista, ali to ne znači da ne trebamo poštovati jedni druge, žrtve jednih i drugih. Iskustva ljudi nisu ista, traume su proživjela oba naroda. Srbi moraju prihvatiti da je Oluja uspješna vojna akcija hrvatske Vlade, a Hrvati da je Srbi ne mogu slaviti jer su ostali bez svojih domova. To što je politika napravila minimum je za bolje odnose; kako bismo se izvukli iz ‘rovova’ u kojima su ukopani. Hrvatska Vlada danas ima kapacitet i želi ići u tom smjeru. Mi u SDSS-u također smo prepoznali da je to takav trenutak i da treba ići tim putem. Put nije lagan nikome i pritisaka će biti još i na hrvatsku Vladu i na nas kao pripadnike manjinske zajednice, ali će u konačnici rezultat biti dobar. I kada svi pritisci splasnu, uvjeren sam da će svi biti vjerojatno jako pametni i reći će da su čitavo vrijeme bili za to i mislili isto – kazao nam je Dejan Mihajlović.

Istina je, dodaje, da neki političari iz Srbije ne gledaju dobrohotno na odlazak potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin jer nemaju dovoljno saznanja ili iskustva, neki pak žele neke političke bodove ostvariti, no odlazak je dugoročno koristan za narode i države. To je europski put koji je jedini moguć, smatra Mihajlović, jer vrijeme ide, a bez pomirbe ostat ćemo zatvoreni u “rovovima” dok svi ostali u EU napreduju. Hrvati i Srbi u našim sredinama zajedno sjede za stolovima, druže se, pomažu, kumuju, žene se jedni drugima, i taj odnos politika često remeti. Često bi bilo puno bolje bez tih desničarskih priča politike koja živi na tim pričama. Nije zadatak politike da otežava poziciju ljudi, već bi je trebala olakšavati i rješavati njihove probleme. Ovo što je počelo u Kninu, a nastavit će se u Gruborima, pravi je posao politike – ističe Dejan Mihajlović  

Ključne riječi

Komentara 131

LK
Lee.Kershaw
09:06 08.08.2020.

Strogo su automatski cenzurirani komentari koji sadrže određeni riječi iako niti jedna nije uvredljiva, pa ne mogu napisati komentar.

IM
Immanuell
08:20 08.08.2020.

Molim da se olako ne koriste riječi koje imaju težinu. Radi se o hrvatskom selu - nalazi se u RH - naseljenom nacionalno miješanim stanovništvom, u kome većinu stanovnika čine ljudi srpske nacionalnosti. To selo nije u Šumadiji ili Pomoravlju nego je u Hrvatskoj. Isto tako Hrtkovci su srpsko selo naseljeno većinski stanovništvom hrvatske nacionalnosti. Kvalifikacija mjesta prema većinskoj nacionalnoj pripadnosti je inače turbo glupost i predstavlja hvala Bogu prošlo vrijeme.

CO
coky
08:33 08.08.2020.

Bitno je samo da "naši Srbi", shvate da su naši i da svoje probleme rješavaju u Zagrebu. Normalno je da će njegovati, svoju kulturu, jezik i običaje, na koje imaju pravo. Oni po svim svojim pravima i obezama, moraju biti isti kao i svi mi i tu je kraj priče. Na žalost memorandum SANU, je nanio jako velike štete svim građanima bivše države, a mislim da je najviše naštetio , baš njima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije