I neposredno prije udara cessne 303 o Vaganski vrh 5. veljače pilot je
s kontrolom leta razgovarao mirnim, staloženim glasom ne odajući ni u
jednom trenutku da ima bilo kakvih problema s avionom, doznaje Večernji
list.
Šest
dana potrage po snijegu, kiši i nevremenu
Je
li kontrola leta kriva za pad cessne?
Velebit
ne krije tajnu, ali piloti ga moraju poštovati
Nisu tražili informacije
Također, pilot ni u jednom trenutku od kontrole leta nije zatražio
pomoć ni odobrenje za promjenu visine leta. U toj su avionskoj nesreći,
podsjećamo, poginula četvorica iskusnih pilota – Miljenko
Bartolić (koji je vjerojatno komunicirao s kontrolom leta), Aleksandar
Walter, Gerd Govejšek te Zvonko Kelek. Prije nego
što su u 14.11 sati poletjeli s Plesa piloti, kako
doznajemo, nisu u Prijavnom uredu operativnih usluga kontrole zračnog
prometa zatražili službene informacije o meteorološkoj
prognozi vremena iznad Velebita, jačini vjetrova..., a među tim
informacijama bila bi i ona o zoni zabrane leta – Lika 1
– koja je vrijedila od 8 do 15 sati po lokalnom vremenu, a
objavljena je dva dana prije nego što je stupila na snagu.
Odmah nakon polijetanja s Plesa u 14.11 sati cessna 303 dobila je od
kontrole leta informaciju da je aktivna zona zabrane leta,
što je pilot prihvatio odgovorivši: U redu.
Večernji list doznaje da je cessna 303, iako nije od kontrole leta
zatražila odobrenje, ušla u zonu zabrane leta i u njoj
letjela 20 minuta.
Izišla da
izbjegne oblak
Iz te zone cessna je izišla, odnosno visinu leta spustila na
5500 stopa, tek kada je ušla u oblak jer zbog vizualnih
pravila letenja, tzv. VFR-a, nije smjela biti u oblaku. Kada avion leti
u VFR režimu, sve odluke donosi isključivo pilot, a ne kontrola leta,
ona mu samo daje informacije koje on zatraži.
To je propisano Pravilnikom o letenju zrakoplova pa kontrola leta nije
mogla narediti spuštanje visine leta, kao što
nije mogla zabraniti ni ulazak u zonu zabrane leta. Istraga će pokazati
zašto je cessna udarila o Velebit.
Cessna ni u jednom trenutku nije zatražila pomoć