Žitarice, papir, šećer, gnojivo, plastika... Dio je to proizvoda koji trebaju Kosovu. Hrvatski proizvođači imaju priliku proširiti tržište i svoje proizvode plasirati u tu državu, nakon što je Kosovo zabranilo uvoz iz Srbije i BiH, dosadašnjih najvažnijih gospodarskih partnera.
– Pozivamo sve zainteresirane hrvatske kompanije da agresivnije nastupe na kosovskom tržištu, budući da je stvaranjem novih okolnosti omogućena konkurentnost svih gospodarskih operatera – kazao nam je kosovski veleposlanik u RH Valter Sadiku. Prošli tjedan Kosovo je uvelo mjere reciprociteta u trgovinskim odnosima sa Srbijom i BiH, pa više ne priznaju carinske i pečate porezne administracije Srbije te zabranjuje uvoz roba popraćenih dokumentima koji sadrže te pečate.
Sporni pečati
U slučaju BiH ne priznaju se carinski pečati, a i uvodi se carinska taksa od 10 posto na sve robe popraćene dokumentima koji sadrže taj pečat. Kosovo je lani iz Srbije uvezlo robe u vrijednosti 255 milijuna eura, a iz Hrvatske 58 milijuna. Srbija na Kosovo plasira žitarice, namještaj, celulozu, papir, šećer, pića, hranu, keramiku, plastiku... Kosovo je u prva tri mjeseca ove godine iz BiH uvezlo robu u vrijednosti od 16 milijuna eura.
– Od nezavisnosti, kosovski proizvođači nisu imali nikakve mogućnosti izvoziti robu na ta dva tržišta, čak nisu imali ni pravo tranzita, što je izravno kršenje principa slobodne trgovine i ugovora Cefte – objašnjava veleposlanik Sadiku, dodajući kako su se pokušali dogovoriti sa Srbijom, ali “nakon više od tri godine jednostrane tolerancije kosovskih institucija, Ministarstvo trgovine i industrije bilo je prisiljeno donijeti jedino moguće rješenje koje je nametnuo pristup institucija Srbije.”
Vijest da Kosovo blokira uvoz srbijanskih proizvoda, koji čine većinu ponude na tržištu bivše autonomne pokrajine bivše države, nije našim poduzetnicima dala razloga da se ponadaju boljem izvozu na to neveliko tržište. Kako to objašnjava Ivan Miloloža, vlasnik Munje, koja već dugo izvozi akumulatore na Kosovo, riječ je o političkim odnosima koji se neće odraziti previše na stvarnost i na gospodarske tokove.
Slovenci se bolje snašli
– Vrlo brzo nakon rata između Srbije i Kosova srbijanski su se proizvodi vratili na to tržište, a sad je situacija daleko od rata. Kratkotrajan prekid neće značiti da će se potrošači okrenuti drugim proizvodima, ali ipak možda neka od tvrtki može iskoristiti ovu stanku – kaže Miloloža. Ionako, hrvatska politika i gospodarstvo nisu iskoristili šanse za širenje hrvatskog izvoza, za razliku od Slovenije.
– Ali, tvrtke ne mogu same, država mora dati okvir i neku vrstu olakšica za izvoznike u zemlje na čije tržište se planira prodrijeti. Slovenska je vlada to godinama činila i Slovenci su prodrli na tržišta Rusije, Srbije, BiH, Makedonije, a i na Kosovo izvoze više nego Hrvatska – ističe Miloloža. Slovenski izvoz na Kosovo zaista je mnogo veći nego hrvatski, 85 prema 55 milijuna eura. RH je od 2002. izvoz udvostručila, sa 22 na 55 milijuna eura.
Kosovo nema 2,4 miliona stanovnika već 1,8 prema popisu od ove godine. Kosovo napuštaju, u poslednje vreme, najviše Albanci.