Studentski standard pada, školarine su deset posto
više, najavljuje se povećanje troškova
smještaja i prehrane, a 20-ak tisuća studenata radi za
satnicu preko studentskog ugovora koja je ista posljednjih deset
godina.
Cijena sata rada kreće se od 10 do 20 kuna, a ako je riječ o
čišćenju snijega, izradi građevinskih projekata i
programerskom poslu, plaća se 25 i 30 kuna za sat. Najbolje su plaćene
instrukcije 70 kuna i predavanje u školi stranih jezika,
gdje se sat plaća 55 kuna. No, do tih je poslova teže doći, kažu
studenti, pa se najčešće odlučuju na posao koji zahtijeva
fizičku snagu. Čekače na dobro plaćene jednokratne fizičke poslove
zatekli smo u čekaonici Student-servisa.
I studenti na crno
Utovar-istovar i građevina najbolje su plaćeni poslovi, od 20
do 25 kuna za sat. No, ponekad se dogodi da i student radi na crno, pa
na mješalici na baušteli radi za 17 kuna
što je manje od satnice pravog radnika na crno
kaže Jovica Kašić, student četvrte godine Prometnog
fakulteta. On tri godine radi preko Student-servisa i ovisno o poslu
koji obavlja, solidno zarađuje. No, upozorava da se tijekom tri godine
nije promijenila cijena sata rada koja je bezobrazno mala jer
poslodavci ne plaćaju ni socijalno ni mirovinsko osiguranje.
Velike tvrtke
najlošije
Velike tvrtke najmanje plaćaju, primjerice, Magma koja rad u
skladištu plaća 15 kuna, Kvark i Benetton za utovar i
istovar samo 17 kuna za sat, a morali smo brzati da sve
završimo u tri sata koja su platili, iako su morali platiti
punu dnevnu satnicu rekao nam je M. R., student Strojarskog
fakulteta.
Njegov kolega Velimir G. sa Šumarskog fakulteta dodao je da
plaću ponekad čekaju i do godinu dana, pa Studentski centar potražuje
dugove sudskim putem.
Dečki rade bez mirovinskog i socijalnog. Nemamo nikakva prava
i radimo za male novce kaže Velimir. Sve to, te neplaćen rad
nedjeljom i tijekom noćne smjene, stvorili su studentski stav prema
poslodavcima pa je tako i nastala crna lista.
Listu nepoželjnih formira i voditelj Studentskog servisa Ivica
Pranjić. Kad poslodavac ne plaća i ne odgovara na
naše opomene, stavljamo ga na crnu listu, a studente
upozoravamo i ne dajemo im ugovore. Ove godine sudskim putem namirili
smo sva dugovanja prema studentima od 2002. do 2004. kaže
Ivica Pranjić.
Crna knjiga Nakon sindikata, i studenti objavili listu poslodavaca koji izrabljuju