Na 18. konferenciji Euromoney, koja je u utorak počela u Beču, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić sudjelovao je u trećoj panel raspravi ''Jugoistočna Europa“, u kojoj su mišljenja razmijenili istaknuti bankari i poslovni ljudi iz regije – guverner Narodne banke Makedonije Dimitar Bogov, albanski guverner Ardian Fullani, viceguverner bugarske Narodne banke Kalin Hristov, turski viceguverner Turalay Kenc i direktorica Sektora ekonomskog razvoja Europske investicijske banke Debora Revoltella.
Cilj je dvodnevne konferencije, koja je okupila više od tisuću sudionika iz javnih financija, bankarskog i ekonomskog sustava, razmotriti stanje i mogućnosti ulaganja na ovim prostorima kako bi se zajednički uspjelo izbjeći produbljivanje postojeće krize.
Konferencija pruža idealnu platformu za izlaganje različitih gledišta o budućnosti središnje i istočne Europe, a organizira je britanski poslovni magazin Euromoney u obliku financijskog i investicijskog foruma.
Ovogodišnja konferencija bavi se temama poput traženja odgovora na dužničku krizu u eurozoni, pitanjima monetarne i fiskalne politike te tržišta kapitala, politikama tečaja i inflacije, investicijskim projektima i fondovima te bankarskim problemima.
U sklopu panela na kojem su iznošene buduće ključne projekcije ekonomskih politika zemalja regije, Šošić je pozvao regulatore i financijske institucije iz zemalja iz kojih potječu bankarske grupacije koje posluju na hrvatskom i drugim regionalnim tržištima na suradnju.
– Svi sudionici panela složili su se da je najgore iza nas, unatoč rizicima koji su još uvijek prisutni, ponajprije oni vezani uz kretanja u eurozoni – rekao je viceguverner HNB-a za Večernji list, ustvrdivši kako su zemlje u regiji napravile ''određen napredak“, postupnim restrukturiranjem i okretanjem prema izvozu.
– Potrebe za stranim kapitalom bitno su reducirane, što ih čini otpornijima prema budućim negativnim kretanjima – dodao je, istaknuvši kako je jedna od tema bila i monetarna politika.
– Zaključili smo da je pomoć monetarne politike jako ograničena. Može kreirati likvidnost, pomoći bankarskom sektoru da kreira gospodarstvo, međutim nužno je da zemlje regije naprave neke druge strukturne reforme i završe proces fiskalne prilagodbe – rekao je viceguverner HNB-a. Dodao je da i bankari vide ovisnost neke zemlje o stranom kapitalu kao problem.
– Makro-potencijalne mjere koje smo u Hrvatskoj imali prije krize bile su jako stroge, što je dovelo do toga da banke kod nas imaju vrlo visoku adekvatnost kapitala, preko 20 posto, te vrlo visoku kunsku i deviznu likvidnost koja djeluje vrlo povoljno na bankarski sektor – rekao je Šošić sudionicima bečkog skupa.
Naveo je da će ulazak u EU omogućiti Republici Hrvatskoj povećanje inozemnih izravnih investicija, koje su u zemljama središnje i istočne Europe bile važan faktor gospodarskog rasta.
Hrvatska, kao i ostale zemlje sudionice, organizirala je poslijepodne svoj okrugli stol, namijenjen potencijalnim ulagačima u hrvatsko gospodarstvo. Teme su, između ostalog, bile osiguravajuća industrija i privatizacija te predstavljanje Hrvatskog osiguranja.
Viceguverner Šošić predstavio je konkretne mogućnosti ulaganja u RH, uz poseban osvrt na gospodarske izglede naše zemlje iduće godine.
Bečkom skupu, koji je otvorio predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Sir Suma Chakrabarti, nazočili su s hrvatske strane, uz viceguvernera Šošu, i predstavnici drugih hrvatskih banaka i tvrtki, poput Hrvatskog osiguranja i HEP-a.
Chakrabarti je rekao da se rast investicija mora oslanjati na razvoj financijskog sektora te da će banke i nadalje imati aktivnu ulogu i u sljedećem razdoblju.
Ustvrdivši kako su strukturne reforme preduvjet za privlačenje stranog kapitala, pozvao je sve nazočne na ulaganja u regiju, kao važnom poticaju gospodarskom rastu zemalja europskog jugoistoka.
>>Konferencija o svjetskim krizama: Umalo došlo do žestokog sukoba
to je garnitura ljudi koji će u skorijoj budućnosti krojiti sliku svijeta.