U dvorani u kojoj su se nekad organizirali jugoslavenski i srpski diplomatski prijemi sada stoje razbacane stolice oko velikog kuhinjskog stola, a na njemu ostaci obroka: svježa paprika, salama, konzerve nečega što izgleda kao mesni narezak. U jednoj prostoriji pored te dvorane na ulazu stoje neke vrednije stvari pokupljene iz drugih soba: umjetničke slike, porculanski setovi posuđa, a među svime time i dokument s hrvatskim grbom i oznakom veleposlanstva RH u Belgiji: “Evidencijska lista za ulazak u sukcesijsku zgradu”.
Gore po katovima, u nekadašnjim uredima i dvoranama za sastanke, na podovima stoje madraci na kojima spavaju migranti, tražitelji azila, beskućnici, koji su u ovu zgradu uselili u organizaciji jedne belgijske organizacije skvotera i volontera za pomoć migrantima. Zgrada bivšeg jugoslavenskog veleposlanstva u Bruxellesu - koju je do prije nekoliko godina kao svoje veleposlanstvo nastavila koristiti Srbija, potom ispraznila prostor u preseljenju na drugu lokaciju, da bi ovog srpnja u postupku sukcesije zgrada postala suvlasništvo Hrvatske i Sjeverne Makedonije - sada je, naime, okupirana.
Kolektiv integriranih volontera bez dokumenata iz Bruxellesa (CSPBIB) “skvotirao” je ovu napuštenu zgradu u Bruxellesu prije dva tjedna, a belgijska policija trebala bi ih, kako neslužbeno doznajemo, ovoga tjedna iseliti van.
Zgrada je u postupku sukcesije zajedničke imovine bivše države dogovorom na razini mješovite komisije država sljednica SFRJ ovoga ljeta prešla u vlasništvo Hrvatske i Sjeverne Makedonije u omjeru 55:45 posto. Još se, međutim, ne zna što službeni Zagreb i službeno Skopje namjeravaju učiniti s tom zgradom. U nedostatku ideje suvlasnika, pojavila se ideja skvotera iz CSPBIB-a: okupirali su zgradu s ciljem da pruže smještaj migrantima, ali i da prisile belgijske vlasti da osiguraju više legalnih skloništa i prihvatilišta za migrante “bez papira” u Bruxellesu, koji spavaju po ulicama ili kako se već tko snađe. Okupiranu hrvatsko-makedonsku imovinu na adresi Avenue Emile de Mot 11 nazvali su “ambasadom nedokumentiranih” i pozvali belgijskog premijera i nadležnu ministricu da dođu na razgovor u tu zgradu. Umjesto njih, vjerojatnije je da će doći policija, i to nakon što su veleposlanici Hrvatske i Sjeverne Makedonije prošloga tjedna već u pratnji policije obišli zgradu i dogovorili daljnje korake.
POVEZANI ČLANCI:
Kad smo u subotu posjetili zgradu, po sobama, dvoranama i stubištima sreli smo samo petero ljudi. Jedna žena nam je rekla da tu živi oko 40 ljudi, od čega 10-ak muškaraca samaca i 30-ak osoba, većinom žena i djece, koji žive kao obitelji.
- Sedam godina je zgrada bila prazna, mi smo uselili, počistili sve jer je bilo jako prljavo i zapušteno, a sad moramo van. Ne razumijem. Zašto Hrvati i Makedonci dopuštaju da njihova imovina tako propada i zašto je sad, kad smo se mi tu sklonili, najbitnije da nas se iseli - požalila nam se ta žena, koja je željela ostati anonimna i nije govorila u kameru. Odgovaramo da je zgrada toliko dugo prazna jer je bila predmet dugotrajne sukcesije nakon propasti bivše Jugoslavije. Zna za to, ali svejedno kaže da joj nije jasno. - Mogli smo barem zimu provesti tu - govori.
Zgrada o kojoj je riječ nije ona o kojoj se najviše pisalo u medijima, koju je Hrvatska kupila 2013. i koja do dan-danas stoji neiskorištena i prazna. Ta je zgrada u ulici Josepha II., a i ondje su, kako neslužbeno doznajemo, barem jednom provalili skvoteri, koji su brzo iseljeni. Sadašnji slučaj zauzimanja bivšeg veleposlanstva na aveniji Emila de Mota puno je ozbiljniji jer nije riječ o skvoterima koji “samo” provale, spavaju i ne protive se iseljenju kad se pojavi vlasnik, nego je riječ o organiziranoj “okupaciji” koja ima i političku poruku, odnosno zahtjeve prema belgijskim vlastima.
Na vratima zgrade vidjeli smo poruku u kojoj se migrante instruira da se, u slučaju dolaska policije, obrate odvjetniku koji štiti njihova prava jer, kako piše u obavijesti, policija ne može samo tako doći i iseliti ljude iz okupirane zgrade. To mora učiniti uz sudski nalog, dostavljen preporučenom pošiljkom, odnosno u proceduri u kojoj policajci moraju brinuti i o pravima onih koji su zgradu zauzeli, piše u toj obavijesti. Kako će izgledati rješavanje čitave te situacije, tek treba vidjeti.
>> VIDEO Plenković: 'Ovo što smo danas vidjeli je odgovornost Penave. On nema pravo privatizirati Vukovar'
Eto još jednog primjera kako se Hrvatska brine o svojoj imovini.