Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva posljednjih je dana predstavio niz projekata kojima je cilj povećati interoperabilnost javnih tijela, time i omogućiti kvalitetniju javnu uslugu građanima i gospodarstvu. U tim smo projektima u Političkom intervjuu tjedna Večernjeg TV razgovarali s državnim tajnikom Bernardom Gršićem.
Nedavno ste predstavili novi registar državne imovine. U čemu se sastoje poboljšanja?
Vlada je odlučila državnu imovinu staviti u funkciju, puno bolje i kvalitetnije evidentirati, voditi brigu o njoj pa je, u skladu s time, donesen Zakon o registru državne imovine kojim je Središnji državni ured zadužen za izradu i upravljanje registrom državne imovine. Da se ne bi krivo razumjelo, i mi smo u sklopu tog zakona i svojih obaveza pokrenuli jedan projekt financiran iz europskih sredstava za modernizaciju cijelog registra. Prije ovog registra podaci su se dostavljali na CD-u ili USB-u i slali mailom. To se obrađivalo ručno, a ovim registrom smo objedinili svu državnu imovinu, koju ne čine samo nekretnine, nego i nematerijalna i financijska imovina, i omogućili svima koji upravljaju tom imovinom da mogu unositi i ažurirati podatke u registru.
Prema našoj evidenciji, imamo oko pet i pol tisuća obveznika, gradova i općina, državnih tijela itd. Osigurali smo da svatko od njih od njih dobije pristup za segment imovine za koji je zadužen. S druge strane, cijeli taj registar povezali smo sa svim drugim državnim registrima, s 24 izvora podataka, tako da se i unos podataka u taj registar vrlo pojednostavio. Znači, primjerice, ako je neko trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske, a to je upisano u sudskom registru, onda će se iz sudskog registra ti podaci prenijeti u ovaj registar. Znači, nema dvostrukog upisivanja. Jednako tako, ako se mijenja vlasništvo u zemljišnim knjigama, onda će se taj podatak unijeti u ovaj registar, u kojem će se vidjeti da se tamo nešto promijenilo. Taj projekt sada je dovršen u fazi je testiranja. U stopostotnoj funkciji će biti kada donesemo pravilnik o radu, koji prije nismo mogli donijeti iz razloga što nije postojao registar u ovom obliku.
Ne očekujete otpore? Što ako neko tijelo ne unese podatke koje je dužno unijeti?
Rok je za unos šest mjeseci nakon što pravilnik stupi na snagu, a postoje i prekršajne odredbe koje ako netko to ne čini. Mi, naravno, ne možemo kao središnji državni ured pratiti je li netko radio izmjene ili nije. Mi smo zaduženi da to tijelima omogućimo. A odgovornost za točnost podataka je na onima koji ih unose, odnosno na državnim tijelima. Primijetimo li da negdje nema nikakvih aktivnosti, morat ćemo pokrenuti prekršajni postupak protiv čelnika takvog tijela.
POVEZANI ČLANCI:
Kad možemo očekivati spomenuti pravilnik, na koji je upozorila i revizija?
On je već pripremljen, bit će u proceduri javnog savjetovanja i donošenja ovih dana. Njime se reguliraju oni tehnički podaci i način vođenja registra i način unosa podataka u registar i to je onaj element koji je ključan za funkcioniranje registra. E sad, zašto nije donesen prije? Uredbom je bilo propisano da će se donijeti u roku od 60 dana. Mi smo već tada pripremili pravilnik i poslali ga u savjetovanje, ali s obzirom da nije obuhvaćao svu imovinu, nego samo nekretnine, nismo ga mogli staviti u funkciju. Jednostavno, nismo imali "kutiju"u koju će obveznici dostavljati te podatke. Tako da sad, kad je sve gotovo, pravilnik će biti donesen.
Znači, negdje na ljeto država bi trebala imati spreman i funkcionalan registar svoje imovine?
Trebao bi biti funkcionalan.
Izvješće Europske komisije kaže da nam je dobra osnovna digitalna pismenost, a,li da nemamo dovoljno ICT stručnjaka.
Pa, gledajte, to nije ništa novo. To je veliki problem, izazov u cijeloj Europskoj uniji i dalje i šire. Pa ako ćemo realno, nema ni keramičara ni građevinara i drugih struka nećemo. Kad govorimo o digitalnoj pismenosti u Europskoj uniji, mi smo među prvih deset zemalja i to je nešto što jako dobro. 63% hrvatskih građana ima osnovne digitalne vještine, u odnosu na prosjek Europske unije koji je 54 posto. I u naprednim digitalnim vještinama smo iznad ali, dobro ste rekli, nedostaje nam stručnjaka.
Kako ćemo to riješiti? Postoji li neka strategija?
Upravo je to tema kojom se bavimo zadnjih dana jer imamo još jedan dokument koji na razini Europske unije treba donijeti sve članice Europske unije, takozvani Road Map kako ćemo mi kao država članica doprinijeti ispunjenju ciljeva digitalnog desetljeća Europske unije. A jedan od tih segmenata je i digitalne vještine. S druge strane, mi smo u svojoj strategiji zacrtali da želimo da ICT sektor bude puno više prisutan u BDP-u s 13%. Sad je to negdje oko pet posto. Dakle, imamo i tu jedan veliki iskorak koji trebamo napraviti, ali bez ljudi se to ne može napraviti, tako da je jasno što stvaranjem novih ljudskih resursa znači u tom sektoru. Tu bismo trebali otprilike poduplati, možda čak i malo više, radnu snagu, to je temelj svega. Pa onda ako dođemo do brojki koje danas na tržište rada izlaze iz obrazovnog sustava i akademske zajednice, to u deset godina nećemo moći postići, zato što je to jedan dugotrajni proces.
Detektirali ste da problem postoji u obrazovnom sustavu, iz kojeg izlazi premali broj stručnjaka. Zbog čega se to događa? Imamo premalo učitelja ili nema interesa za tu vrstu predmeta?
Onu pravu elaboraciju ipak bih pustio Ministarstvu obrazovanja. Ja samo mogu reći da su svi elementi, ustvari, upitni jer djecu treba netko učiti u broju učitelja, koji su u biti stručnjaci i ako ih tu nema, kao što ih nema ni na tržištu rada, jasno je da je riječ o jednom povezanom procesu za koji moramo iznaći rješenje. S druge strane, sve je manje rođene djece, a jasno je i da ne mogu sva djeca koja ulaze u sustav postati IT stručnjaci. Za to ih treba senzibilizirati da se sami odluče za tu struku. S druge strane, imamo i pitanje žena, naš postotak žena u IT je na oko 15%, dok je Europska unija malo više, oko 17 18 %. Naš ured je prošli tjedan proveo jednu aktivnost gdje smo okupili djevojke iz desetak zagrebačkih srednjih škola, na jedno druženje s poduzetnicama uspješnim u IT. To su sve segmenti koje kojima se bavimo, sve u skladu s time da se poveća broj tih stručnjaka u Hrvatskoj.
Vezano uz izvješće EK, kao problem se navode unaprijed ispunjeni obrasci. Zašto tu štekamo?
Nama je to poznato, već više godina pratimo taj segment. To je ustvari jedan pokazatelj u DESI Indeksu koji sad više nije indeks, nego izvještaj o digitalnom desetljeću. Ta je brojka bila loša i prošle godine i prethodnih godina, a loša je jednostavno iz razloga što mi nismo imali razvijen sustav preko kojeg to možemo raditi danas to imamo. Mi smo kroz projekt Centra dijeljenih usluga (CDU) razvili takozvanu državnu sabirnicu. Državna sabirnica je alat kojim to ono ispod haube znači što građani ne vide. Nitko ne vidi, ali tamo se nešto događa. To je alat kojim se izmjenjuju podaci između državnih registara i to je ključ razvoja daljnje daljnjih elektroničkih usluga u javnom sektoru. S druge strane, to je alat s kojim državna tijela više neće pitati građanina i poduzetnika da mu donese potvrdu jer će informaciju koju traži imati dostupnu u drugom registru. Dakle, građanin neće morati otići uzeti potvrdu pa je onda slati mailom, to će tijela moći raditi sama.
Prošle godine je sabirnica imala oko sedam milijuna transakcija, ove godine bilo je 150 milijuna transakcija. To znači da državni službenici i građani nisu morali toliko puta nekakve potvrde donositi, odnosno jedan drugome slati u papirnatom obliku. Ima preko sto korisnika sabirnice, nekih tridesetak registara. A da smo mi taj problem detektirali i prije i da ga rješavamo, u stvari govori da smo mi kroz nacionalni plan oporavka cijelu jednu reformu posvetili interoperabilnosti. Upravo tome povezivanju baza podataka koja bi kroz sljedeće dvije godine do kraja 2010. trebala uvezati sve te ključne registre i dati jednu puno puno širu količinu informacija, odnosno podataka iz tih registara, državnim tijelima - rekao je, među ostalim, Bernard Gršić.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Fuchs o incidentu u školi: 'Alkoholiziranom nastavniku nije mjesto u školi, to je za svaku osudu'
Važnije bi bilo zaustaviti migrante koji haraju hrvatskom nego sprovesti ovaj bezveze zakon