Ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći i intenzivniji, a klimatske promjene imaju sve značajniji utjecaj na našu svakodnevicu. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) poduzima niz mjera kako bi unaprijedio sustav upozorenja i bolje pratio klimatske promjene. Modernizacija meteorološke mreže, uvođenje novih radara i poboljšanje prognoznih modela ključni su za pravovremeno reagiranje na ekstremne vremenske pojave. Iako tehnologija napreduje, stručnjaci upozoravaju da ekstremni događaji često nadmašuju prognoze, što zahtijeva stalnu prilagodbu i brzu reakciju svih nadležnih službi, naveo je Tomislav Kozarić, voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju pri DHMZ-u, koji je gostovao u studiju Večernjeg lista.
Kada pričamo o prognozama, zapravo ne bi bilo loše da spomenemo utjecaj klimatskih promjena, odnosno utjecaj klimatskih promjena generalno na vrijeme, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Već smo se dotaknuli ovog studenog kao primjer mjeseca koji bi mogao biti unutar prosjeka. Ako se ne varam, posljednjih šesnaest mjeseci imali smo uvijek iznadprosječne mjesece kada govorimo o temperaturi. Što nam taj podatak govori o utjecaju klimatskih promjena?
Kada se gleda taj jedan mjesec i njegovo nekakvo ponašanje, odnosno njegova ocjena je li bio normalan, topliji i hladniji, to nam ne govori, zapravo gotovo ništa. Njegova promjena, odnosno kako se on na kraju završio može se uvući pod normalnu klimatsku varijabilnost uvući. Ono što je što ste spomenuli je šesnaest mjeseci prije toga, dakle, prije studenog koji su bili topliji od prosjeka gotovo svuda. Neprekidno. E, to je već jedan malo veći signal koji govori o zapravo porastu temperature koje je globalno, ali i u Hrvatskoj.
Kako su zapravo klimatske promjene vidljive u ovom zimskom vremenu? Kakve zime možemo očekivati u budućnosti?
Htio bih se osvrnuti na to da, recimo, naši djedovi i bake ili možda roditelji iz naše starije generacije, pa i mi koji nismo više tako mladi sjećamo se drugačijih zima. Stariji su pogotovo navikli na hladnije zime. Sad više toga nema. Ta percepcija je zaista ispravna da su zime toplije i to se ne vidi samo kroz osjet, odnosno kroz oko čovjeka, nego i kroz prizmu znanstvenih i stručnih analiza koje pokazuju da su zime uistinu toplije. Ako se uspoređuju zadnja dva klimatološka razdoblja od 1961. Do 1990., što bi bilo moje razdoblje, s ovim periodom od 1991. do 2020. vidi se da su zimski mjeseci i do jednog stupnja topliji. U ovom potonjem zadnjem razdoblju bliže nam, možemo vidjeti da su i ljetni mjeseci topliji za do dva stupnja. Imamo zaista evidentan znanstveni dokaz da je temperatura viša.
U posljednje vrijeme svjedočimo ekstremnim vremenskim uvjetima, odnosno ekstremnim vremenskim pojavama. Ne samo na našem kontinentu, već i u svijetu. Sezona uragana reći će neki, bila je poprilično žestoka. Na koji način DHMZ priprema za takve sve ekstremnije pojave koje se događaju i na našim područjima?
Nažalost, događaju se i uragani koje spominjete s obzirom na to da je i ocean sve topliji, čak se i više približavaju europskom kontinentu nego ranije. Ipak, DHMZ se ne priprema za uragane. Barem ne još. Po svemu sudeći, ti uragani koji s Atlantika dolaze ipak ne bi trebali u tom smislu utjecati na naše krajeve. DHMZ se pak ozbiljno priprema za neke druge vrste vremenskih uvjeta, odnosno već se u nekim dijelovima i pripremio. Ono što bih htio dodati jest da smo se unaprijedili uz pomoć dva velika strateška projekta onih koji su modernizirali i unaprijedili i povećali meteorološku obiteljsku mrežu i mrežu za mjerenje kvalitete zraka. To su dvije sastavnice koje su, kao što smo već rekli, jako bitne za praćenje klime. U sklopu tih projekata imamo sad konačno i potpunu pokrivenost Hrvatske sa šest modernih meteoroloških radara kojima možemo pratiti grmljavinske oluje u realnom vremenu. Možemo raditi procjene koliko je gdje kiše palo, možemo vidjeti gdje bi mogla biti poplava i u tom segmentu se prilagođavamo. Htio bih samo reći da mi klimatske promjene više ne možemo regulirati.
Zapravo, došli smo u fazu da im se sad možemo samo prilagoditi i ublažavati njihove posljedice. U tom smislu, DHMZ radi i izvodi svoje aktivnosti. Osim tih meteoroloških radara imamo i razvoj modela koji su nam ključni. Mi imamo sustav upozorenja koji jako dobro prati i prenosi obavijesti jako često. Taj sustav je u fazi unapređenja. Htio bih istaknuti jednu lijepu stvar da smo ga unaprijedili na način da sada obavijesti dolaze tri dana unaprijed uoči opasnih vremenskih pojava. A od iduće godine prijeći će se i na manje administrativne regije, odnosno na upozorenja po županijama, pa ćemo javnosti i nadležnim službama moći dati još precizniju informaciju o nadolazećim opasnim pojavama.
Spomenuli ste upravo važnost tih upozorenja. Možemo se prisjetiti ne tako davnih poplava u Španjolskoj, gdje je upravo to zakazivanje pravovremene reakcije, među ostalim dovelo do, velike tragedije.
To su događaji koji se u principu u modernoj povijesti, odnosno u povijesti do kada imamo mjerenja zapravo nisu dogodili. Takve događaje gotovo je nemoguće prognozirati. Upravo taj problem je, bez obzira što je tehnologija napredovala, i imamo jaka superračunala, nove tehnologije, mjerenja, satelite, radare i podatke, takve događaje, koji su tog ranga ekstrema i koji se gotovo nikad u tom obliku ne događaju, još uvijek ne možemo.prognozirati. Prognostičari u Španjolskoj su vidjeli da će ta situacija biti uz mnogo kiše. Modeli su davali velike količine oborina, ali ako priroda napravi duplo više oborina od toga što ste vi mogli i zamisliti, onda se dogode takve poplave s velikim brojem žrtava i velikom štetom, To će uvijek biti naprosto problem. Gotovo nemoguće je da ćemo uhvatiti svaki ekstrem, ali već i da kad se izda upozorenje, ono već znači i pogotovo ta upozorenja crvenog karaktera bi trebalo ozbiljno shvaćati.
Postaje li teže predviđati vremenske uvjete u usporedbi s prijašnjim godinama, potencijalno zbog utjecaja klimatskih promjena?
Pa, evo, upravo sam rekao da unatoč tome što imam bolje modele, nekako se težina prognoze prenosi na ekstreme. Svaka prognoza dolazi iz nekog modela. Sve su to numerički modeli za prognozu vremena bilo na aplikacijama, bilo da ih mi gledamo kao ansambl modela, dakle velik broj različitih izračuna. I onda napravimo jedan agregat koji se zove prognoza ili za neku točku ili za Zagreb ili za Hrvatsku. Sve su to, dakle, modeli i oni će prije ili kasnije pogriješiti. Ako sad vi samo prognozu fokusirate na ekstremni događaj koji se i u modelima ne može vidjeti, naravno da će težina te greške pokvariti sve ove dane dobrih prognoza koje su izdane. Dakle, savršene prognoze nikad neće biti.
Da, tako je! Čovjek da ne povjeruje, neki dan prolazim Ilicom, ne znam da li zbog loše kvalitete cipela ili asfalta, kući sam došao bos, cipele su mi ostale zarobljene u istopljenom asfaltu. Neka bude to opomena i ikona idućimm generacijama o realnosti klimatskih promjena.