Na tržištu nekretnina u prvoj polovici 2024. godine ostvareno je 67.415 kupoprodaja nekretnina, što je 0,86% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tom razdoblju poljoprivredna zemljišta bilježe pad broja transakcija od 2,98%, dok građevinska zemljišta bilježe porast od 2,07%. Ukupno je ostvareno 13.339 kupoprodaja stanova/apartmana, što predstavlja pad od 7,96% u odnosu na prvo polugodište 2023. - Grad Zagreb je grad s najvećim brojem kupoprodajnih transakcija iako tu imamo određeni pad od nekih 6,5 posto u odnosu na lani, zatim druga županija koja je jaka je Istarska županija iako i ona bilježi određeni pad od 6,1 posto. Ustvari, to govorim čisto iz razloga da vam ukažem na to kako je pojačan broj transakcija u Zagrebačkoj županiji u prstenu. Isto tako, Primorsko goranska županija ima povećanje za čak 16% i to su ta područja gdje se više kupuju građevinska zemljišta. - poručile su Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor iz Opereta nekretnina gostujući u studiju Večernjeg lista.
Kako su istaknule najtraženiji su stanovi od 45 do 65 kvadrata, a prosječni kupci imaju između 30 do 50 godina i nekretninu kupuju ili kao investiciju, ili kao rješenje stambenog pitanja ili za djecu koja se školuju u većim gradovima, pritom birajući nekretninu izvan samog središte grada. Od svih kupnji 55 posto kupaca nekretninu je kupilo gotovinom, odnosno vlastitim sredstvima.
- Postotak kupnje vlastitim sredstvima je veći u odnosu na postotak kupnje kreditom. No, ipak ovdje moramo voditi računa o tome da u tom postotku su i stranci koji u principu u Hrvatskoj nekretnine kupuju vlastitim sredstvima. Jesu li oni podigli kredit u svojoj zemlji te ne znamo. Oni su platili vlastitim sredstvima u Hrvatskoj i ta sredstva se dalje plasiraju. Isto tako imamo kupoprodaje koje idu jedna za drugom, ali možda ona prva istopila kreditom pa vam se to onda dalje pretače u nekakve druge kupoprodaje. - pojasnila je Mataić Škugor. Kada je riječ o strancima tijekom ove godine najviše nekretnina kupili su na području Istre, a zatim Dalmacije.
- Nijemci vole Zadarsku županiju. U Dubrovniku kupuju i kupci i iz Bosne i Hercegovine i Njemačke, dok u Istri prevladavaju Slovenci - kazale su sugovornice. Osvrnule su se i na skorašnje donošenje nove stambene politike.
- Definirano je da u Hrvatskoj ima oko 600 tisuća nekretnina koje nisu korištene. Utvrđeno je da ima 55 tisuća stanova u Gradu Zagrebu koji se ne koriste. Upravo ta stambena politika dovodi nekakve mjere akcije i pokušaje da se na tržištu stavi veći broj stanova. Znači, ideja je da se poveća Veća ponuda da se da jedna nova injekcija. Jer, ako imate više stanova na tržištu, samim time moglo bi se utjecati i na cijene. Ono što treba naglasiti da stambena politika obuhvaća promjenu više zakona. Imamo prvi put uvođenje Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Mijenja se Zakon o poticanoj stanogradnji, Zakon o najmu i sve će to znatno utjecati - pojasnila je Mataić Škugor. Kako je istaknula ono što je bitno u svim tim izmjenama koje tek slijede jest da se pokuša pomoći vlasnicima koji možda nisu sigurni kome bi dali tu nekretninu ne znaju upravljati nekretninom.
-Oni na taj način kroz ovaj program pozivaju vlasnike da sklope ugovor sa APN om koji će imati ulogu nekakvog posrednika između vlasnika nekretnina i podstanara. S vlasnikom će se potpisati ugovor gdje će se definirati koje su njegove obaveze, a APN preuzima odgovornost upravljanja tom nekretninom. Bit će natječaj i za građane kojima treba nekako poticajno, odnosno priuštio stanovanje i oni će ustvari upravljati tom nekretninom i podstanarima koji će biti u tom stanu. - kazale su. Cijelu emisiju pogledajte na Večernji TV.
FOTO Pretres stana ministra Vilija Beroša: Pogledajte USKOK u akciji
Meni je jasno. Ne može se tone crne vreća novaca staviti na bankovni račun, ali se može baciti nekom drugom na stol i potpisati ugovor o kupnji nekretnine. Porezna neće gledati kako je netko stekao novce za tu kupnju.