Zapozorje, oznak i bilješkinja nove su hrvatske riječi koje su na natječaju koji provodi časopis Jezik i kojemu je Zaklada “Dr. Ivan Šreter” pokroviteljica proglašene najboljima u 2018. godini. Odlučilo je tako povjerenstvo sastavljeno od jezikoslovaca, književnika i znanstvenika. Na natječaj je pristiglo stotinjak novih riječi gotovo 50 autora. Prvo mjesto osvojilo je zapozorje profesorice hrvatskoga jezika iz Vinkovaca Lidije Stević Brtan. Riječ je nekoliko puta ušla u uži izbor, a zbog naglog širenja anglizma backstage i zbog toga što u hrvatskom jeziku dosad nije postojala jedna riječ kojom bi se imenovao prostor iza pozornice, ove je godine dobila prvu nagradu.
Pa djeca pišu u bilježnicu
– Riječ zapozorje pala mi je na pamet zato što se engleski izraz backstage teško može uklopiti u hrvatski jezik, bilo u govoru, bilo u pismu. Voljela bih da termin uđe u uporabu, ali samo o ljudima ovisi koliko će ga koristiti – kaže autorica L. Stević Brtan.
Drugo mjesto osvojila je riječ oznak (oznakoviti, oznakovljenje), umjesto brend (brendirati, brendiranje) autora Drage Štambuka, liječnika, književnika, a trenutačno hrvatskog veleposlanika u Teheranu. Za riječ brend predlagane su tijekom godina različite hrvatske zamjene, ali oznak prema mišljenju povjerenstva ima najbolje tvorbene mogućnosti.
– Nagrđujuće je imati strane riječi kao što su brend i brendiranje. Kultura se ne može brendirati ako imate nakaradnu stranu riječ koja nije u duhu hrvatskoga jezika. Počelo me je nervirati što nemamo hrvatski izraz za brend pa sam ga, eto, izmislio – istaknuo je Štambuk.
Treću nagradu osvojila je Carmen Lešina, profesorica hrvatskoga jezika iz Splita, za riječ bilješkinja. Iako u hrvatskom jeziku postoji uređeni mocijski par (naziv za mušku i žensku osobu) koji glasi javni bilježnik/javna bilježnica, povjerenstvo je smatralo da je naziv bilješkinja bolji jer je jednoznačan, dok bilježnica ima više značenja (svezak, teka, pisanka...).
– Jedno vrijeme bila sam prisiljena odlaziti kod bilježnika. Ondje vidite da na vratima piše javna bilježnica. Pomislila sam – kakva javna bilježnica? Ja sam profesor, moji đaci pišu u bilježnice. Ta mi se riječ odmah učinila lošom i isti tren sinula mi je riječ bilješkinja – objašnjava Carmen Lešina.
Besmisleno ili nužno
Osim zapozorja, oznaka i bilješkinje, u uži izbor ušle su i riječi odnosnik (korelat), zračila (radioaktivna tvar), šiljevina (ostatak šiljenja), bojomet (paintball), mišište (podloga za miš), istinik (detektor laži)... Iako neki smatraju da su nove riječi nepotrebne, besmislene, čak i smiješne, glavna urednica časopisa Jezik i predsjednica povjerenstva prof. dr. sc. Sanda Ham ne slaže se s takvim ocjenama.
– U Hrvata je nekako oduvijek stvaran osjećaj da tvoriti nove riječi nije dobro, da je to politički loše. Radije ćemo uzeti englesku riječ jer to je, eto, pomodno i dobro i time pokazujemo da znamo jezike, dok su hrvatske riječi nekako previše naše, domaće i niste “in” ako ih upotrebljavate. Mi smatramo kako je potrebno razmišljati da se mogu tvoriti sve riječi u hrvatskom jeziku i da ne moramo, kako nam dođe neki novi pojam, za njega uzeti tuđicu – istaknula je Ham.
Hrvatski jezik je nakon 1918. sustavno izložen rashrvaćivanju. Oni koji danas ne prihvaćaju povratak izvornom hrvatskom jeziku neznalice su ili zlobnici.