I prije, a naročito nakon objave Dokumenta dijaloga počele su različite interpretacije preporuka i zaključaka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Te zašto pozdrav “za dom spremni” nije apsolutno zabranjen, odnosno kako će se sada sve moći koristiti i zloupotrebljavati. Jednako je tako tumačeno da petokraka nije sporna ili je obezvređivan rad Vijeća zato što nije zabranjena. Ovdje pokušavamo odgovoriti što nam to donosi Dokument dijaloga.
1. Što predstavlja Dokument dijaloga za Vladu, sudove, upravna i druga tijela i građane?
Riječ je o dokumentu koji nudi preporuke kojima se mogu, a ne moraju, poslužiti svi i nitko. Nijedno državno tijelo nije obvezno slijediti stajališta Vijeća. Isključivo o snazi argumenata koji su u Dokumentu dijaloga izneseni ovisi koliko će se po potrebi posezati za stavovima koji su u njemu izneseni. Osobito to vrijedi za politike koje se odluče na temelju iznesenih preporuka donijeti buduća zakonska rješenja.
Sudbena vlast samostalna je i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Dokument dijaloga nije izvor prava sve dok se neko stajalište izneseno u njemu ne pretoči u zakon. Ali, vrijedan je zaključak o jačanju kapaciteta upravnih tijela i sudova radi provedbe. Što se građana tiče, dakako oni će i dalje neovisno o zaključcima Vijeća misliti svoje i iluzorno je očekivati da Dokument dijaloga bude općeprihvaćen kao Sveto pismo. Ponavljamo, argumenti su najjača njegova snaga.
2. Može li svatko interpretirati zaključke Vijeća kako mu odgovara?
Naravno da može i to mnogi već i rade. Međutim, Dokument dijaloga nudi objektivne argumente za suočavanje sa subjektivnim tumačenjima njegova sadržaja.
3. Zašto nije apsolutno zabranjeno korištenje pozdrava “za dom spremni”?
Vijeće je pozdrave “za dom i poglavnika” i “za dom spremni” uvrstilo među primjere prima facie spornih obilježja mržnje te ih je uz ostale izdvojilo kao primjere za koje je moguće uvesti tzv. posebne blanketne zabrane s obzirom na to da je riječ o jednoznačenjskim obilježjima. Međutim, zbog službene tolerancije neustavne prakse javne uporabe tog pozdrava na insignijama pojedinih hrvatskih vojnih postrojbi u Domovinskom ratu i propusta nadležnih tijela, “za dom spremni” postao je datost koja se veže uz Domovinski rat.
Polazeći od nužnosti uravnoteženja javnog interesa da se taj pozdrav ne koristi u javnosti, i prava pripadnika HOS-a na poštovanje njihovih insignija, Vijeće se zauzelo za uravnoteženje tih interesa iznimnim dopuštenjem korištenja ZDS-a, koje bi trebalo propisati u propisima kojima se uređuju prava branitelja. I da se Vijeće odlučilo za zabranu znaka HOS-a, velika je vjerojatnost da bi se pripadnici HOS-a, ako ne na Ustavnom sudu, onda na Europskom sudu za ljudska prava izborili za iznimku koju preporučuje Vijeće.
4. Što znači iznimka za pozdrav “za dom spremni”? Znači li da HOS-ovci mogu vikati “ZDS”, mogu li se prodavati i nositi majice s oznakom HOS-a, hoće li biti cenzuriran uvod pjesme “Čavoglave”?
Prema zaključcima Vijeća, bilo kakvo korištenje “ZDS-a” izvan konteksta Domovinskog rata moguće je izričito zabraniti. Na koncu o tomu su svoj sud već izrekli redovni sudovi i Ustavni sud u više slučajeva, kao i policija koja postupa pri uzvikivanju tog pozdrava. Stvar je zakonodavca u kojoj mjeri će dopustiti povezivanje ZDS-a s Domovinskim ratom. Prema preporuci, govori se isključivo o dopustivosti javne uporabe spornih vojnih insignija, i to koje bi se morale “striktno vezati uz događaje na kojima se, na javnim mjestima (uključujući groblja), odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za Republiku Hrvatsku boreći se pod tim insignijama”. Dakle, riječ je o vrlo precizno određenoj iznimci koja ne bi obuhvatila “Čavoglave”, majice... S tim da stav Vijeća nije zakon i Vlada može specificirati i druge iznimke u kontekstu Domovinskog rata.
5. Može li se propisati traženje prethodnog dopuštenja za iznimno korištenje pozdrava “za dom spremni”?
Prema prvoj reakciji premijera Andreja Plenkovića, on je govorio o iznimnom korištenju protuustavnog pozdrava “uz prethodno dopuštenje”. Riječ je o premijerovoj interpretaciji zaključaka Vijeća, a možda i najavi budućeg rješenja jer se u dokumentu Vijeća ne govori o mogućnosti takvog reguliranja. Vladu ništa ne sprečava da predloži takvu mogućnost premda bi bilo pomalo redikulozno da branitelji iz postrojbi HOS-a moraju tražiti prethodno dopuštenje za nošenje uniforme ili zastave s grbom HOS-a jer, kad su se trebali boriti u Domovinskom ratu, takve im obveze nisu nametane.
6. Je li se petokraku moglo potpuno zabraniti?
Ne. Čak i da je Vijeće takvo što predložilo, a Vlada prihvatila, ocjenom ustavnosti takve zabrane ili konkretnim predmetom takvu bi se odluku ionako osporilo. Mađarska je uvela zabranu zvijezde petokrake, ali Europski sud za ljudska prava u predmetu koji je pokrenuo Attila Vajnai upozorio je na višeznačnost tog simbola i nemogućnost opće zabrane petokrake.
7. Je li točno da Vijeću nije sporna petokraka?
Nije, odnosno odgovor je dvoznačan, jer Vijeću petokraka jest i nije sporna. Riječ je o interpretacijama preporuka Vijeća. U zaključcima se izričito navodi: “Simbole antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu (primjerice, crvenu zvijezdu) Vijeće ne smatra spornima”. Ali potom se navodi i ovo: “S druge strane, jasna je njihova povijesna kompromitacija tijekom jugoslavenske komunističke vladavine, a potom i oružane agresije na Republiku Hrvatsku, zbog koje se ona svrstavaju (i) u sporna obilježja. Stoga njihovu javnu uporabu, odnosno korištenje u javnom prostoru nije neprihvatljivo izričito zabraniti ako se tom uporabom, odnosno korištenjem krše ljudska prava poticanjem na uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti suprotno čl. 39. Ustava”.
8. Znači li preporuka Vijeća da se u Kumrovcu mogu zabraniti fešte i petokrake u čast Josipu Brozu Titu?
Prema preporuci Vijeća, ovisno o zakonodavčevoj ocjeni svrsishodnosti uvođenja zabrana simbola komunističke vladavine, takva bi se zabrana mogla uvesti kad bi ta simbolika bila povezana s poticanjem na nasilje i mržnju. Kako su to uglavnom redikulozna okupljanja u tijeku kojih se ne zagovaraju takve komunističke ideje, očigledno je da za zabranama takve vrste nema potrebe.
9. Što je s četničkim obilježjima i tekstovima na grobnim mjestima?
Vijeću nije sporno uvođenje izričite zabrane uporabe bilo kakvih obilježja okupacijskih vlasti u Domovinskom ratu, kao i da se dopuni Zakon o grobljima vezan za spomenike koji vrijeđaju pripadnike MUP-a i hrvatske branitelje, odnosno na kojima se propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija ili kojima se veliča velikosrpstvo.
10. Jesu li isti komunizam i fašizam?
U dokumentu piše: “Iako postoji razlika između fašističkih i komunističkih režima...” te zatim: “Činjenica je da je odnos prema žrtvama fašističkih režima pretežno institucionaliziran (u svijetu i u Hrvatskoj), dok pitanja o zločinima i žrtvama komunističkih režima (u svijetu i u Hrvatskoj) ostaju ambivalentna ili barem nerazmjerno istražena, dakle ostaju i prostor daljnje antagonizacije društva”. I još: “Bez obzira na to što fašistički i komunistički režimi nisu simetrični, oba su iza sebe ostavili masovne žrtve i sustavna kršenja ljudskih prava te na ovom mjestu oni trebaju biti jednako osvijetljeni – nije riječ samo o povijesti nego i o zalogu budućnosti.
A gdje je ključno pitanje !!! Kako će se tretirati isticanje zastava SSSR-a na pročelju Filozofskog fakulteta ?? Hoće li biti dozvoljeno ili sankcionirano !? Taj odgovor će sve objasniti !!