U prvih šest turističkih mjeseci Vir je ostvario nešto bolje statističke pokazatelje dolazaka i noćenja turista nego u rekordnoj 2018. godini, pa je sa 363.671 noćenja (lani 357.654) i 30.242 dolazaka domaćih i stranih gostiju (lani 30.136) postavio nove turističke rekorde. Iako govorimo o neznatnom povećanju od 1,7 posto (noćenja) i 0,4 posto (dolasci), valja uzeti u obzir kako je prohladni i kišoviti svibanj sa 43 posto manje dolazaka najvećim dijelom utjecao na proljetni podbačaj u predsezoni. Tek je druga polovica lipnja, s očekivanim proljepšanjem vremena, donijela punu turističku prepoznatljivost otoka. A to znači gužve, pune plaže, ljetni šušur i turističke brojke u skladu s očekivanjima.
- Prošla je godina bila rekordna u svim segmentima s iznimnim i najvećim rastom noćenja i dolazaka u Hrvatskoj od 20 do 25 posto. Teško je bilo za očekivati da će se takve brojke rasta ponoviti, ali smo ih svejedno i sa slabim dolascima u svibnju uspjeli nadmašiti. Na vrijeme nismo mogli utjecati - kaže zamjenik načelnika Općine Vir Antonio Vučetić. Kao predstavnik jedinice lokalne samouprave i glavnog sponzora svih projekata i manifestacija vezanih uz cjelogodišnji turizam, zamjenik načelnika Vučetić je koordinirao rad virske Turističke zajednice i općinske destinacijske menadžment kompanije Vir turizam s turističkom agencijom. To znači kako je sezona bila vrhunski pripremljena, pa su vikendaše i turiste dočekale uređene i označene plaže po cijelom otoku, animacijski timovi na plažama i popularnom okupljalištu na Ljetnoj pozornici, ronilačke aktivnosti i program Virskog ljeta koji je već u lipnju ponudio glamur i spektakl – Prljavo kazalište, Gazde i Parni valjak.
- Naš je zadatak turistima i svim gostima otoka pružiti vrhunsku turističku i ugostiteljsku uslugu te kreirati programe i sadržaje kako bi im boravak na otoku bio što ljepši i zabavniji. Standard događaja na Virskom ljetu još smo prije nekoliko godina podignuli na najveću moguću razinu, što su prepoznali ne samo naši gosti, već i svi žitelji Zadarske županije koji otok i u ljetnoj sezoni posjećuju kao izletničku destinaciju. Razlog je jednostavan: na Viru se uvijek nešto događa - ističe direktorica Vir turizma Kristina Perić. Tako je Vir turizam, osim organizacije spektakla Virskog ljeta, za sezonu pripremio terasu restorana Kotarina i dva beach bara – Marinero i Maritimo, dok je najelegantniji plažni bar Mul na virskoj rivi u potpunosti obnovljen s proširenom terasom i dodatnim sadržajima koji će uskoro biti standard bilo koje plaže na otoku: suncobrani, ležaljke, kabine za presvlačenje i tuševi.
- Paralelno smo izvodili radove na asfaltiranju cesta, postavljanju nove štedne LED rasvjete te vodovodne i kanalizacijske mreže na otoku, koja sada s više od 2.300 priključaka pokriva naselja Centar, Radovanjica, Luka, Miljkovica, Straža i Prezida. Kada uskoro završimo s tim radovima praktički će trećina otoka biti spojena na sustav vode i odvodnje, a onda s nastavkom radova na sustavu u drugim dijelovima otoka, možemo podizati komunalni standard i obalni pojas na najvišu razinu. Do 2024. godine cijeli će Vir imati vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, a s njom ćemo steći uvjete za realizaciju drugih projekata i nadogradnju dosadašnjeg komunalnog razvoja - ističe Vučetić. Ovaj je komunalni razvoj zapravo dio projekta i vizije Vira kao pametnog otoka koji bi do 2025. godine – uz završetak radova na postavljanju štedne LED rasvjete na cijelom otoku – trebao dobiti brojne tehnološke i napredne mogućnosti; od pametnih klupa, info pultova, besplatne Wi-Fi mreže, nadzornih kamera i sustava praćenja prometa, mrežu e-punionica, car & bike sharing, pametne kante za komprimiranje otpada i drugo. U cijelu tu sliku Vira budućnosti uklapa se i projekt kojega Općina Vir s Komunalnim redarstvom, virskom Turističkom zajednicom, Državnim inspektoratom i MUP-om, dosljedno provodi nekoliko godina unazad. Riječ je o zakonskoj obavezi prijavljivanja gostiju ili „rezanju krila“ sivoj ekonomiji u turističkoj djelatnosti.
- Akcije provodimo kako bi prije svega zaštitili sve legalne iznajmljivače te sve naše građane koji se savjesno i zakonski bave turističkom djelatnošću. Detaljno ćemo na terenu tijekom tri ljetna mjeseca provoditi registraciju svih gostiju, komercijalnih i nekomercijalnih, jer nam je krajnji cilj suzbiti i iskorijeniti rad na crno - govori direktor virske Turističke zajednice Srđan Liverić. Tako je uvođenje reda i suzbijanje rada na crno u turističkoj djelatnosti u konačnici usko povezano s drugim ciljem pred kojim se nalazi TZ na otoku, a to je dosezanje brojke od 3 milijuna noćenja i 200 tisuća dolazaka.
- Ne može se danas nitko baviti turizmom i očekivati kako će se lijepe i dobre stvari dogoditi same od sebe. Mi godinama strukturno gradimo destinaciju i njezin današnji privlačni imidž, pa smo zato i postali elitna hrvatska turistička destinacija. Redovito smo pozicionirani među 10 najboljih destinacija u Hrvatskoj, ali smo ujedno i broj jedan po noćenjima u Zadarskoj županiji. Te pozicije svakako želimo zadržati. To mi na Viru možemo i želimo, jer smo se dosad pokazali kao jedna od turistički najozbiljnijih i najpropulzivnijih sredina u Hrvatskoj - dodaje direktor Liverić čije se riječi mogu potkrijepiti činjenicama ili golom turističkom statistikom. Prije deset godina Vir je imao oko 600.000 noćenja i jasno postavljen cilj da se dosljednim i upornim radom na suzbijanju sive ekonomije u turizmu, promidžbenim aktivnostima na međunarodnim i domaćim turističkim sajmovima, komunalnim razvojem, turističkom ponudom te brendiranjem destinacije, može postupno doći do realnih brojki i povećanja noćenja i dolazaka. S milijun ostvarenih noćenja u 2013. godini i plasmanom Vira među „top 20“ hrvatskih turističkih destinacija ti su zacrtani ciljevi pokazali svoju opravdanost, a onda je kasnijih 1,5 milijuna, 2 milijuna i prošlogodišnjih više od 2,5 milijuna noćenja s 155 tisuća dolazaka turista – samo potvrdilo tu priču.
- Svaki gost na otoku dio je priče o Viru ili njegovom turističkom i općenito infrastrukturnom razvoju. Ponuditi mu doživljaj destinacije, osjećaj dobrodošlice, komunalnu opremljenost i sigurnost – najbolja je moguća priča o Viru te naš zadatak kao jedinice komunalne samouprave. Činjenica je da nam se na otok turisti stalno vraćaju, kao i da kontinuirano dobivamo nove goste, a to znači kako smo imali viziju i napravili pravi posao u turizmu i infrastrukturi. No još nismo niti blizu onomu što želimo - zaključio je Vučetić.
Tijekom tih desetak ekspanzivnih turističkih godina Vir je izgradio priču o elitnoj i rekordnoj turističkoj destinaciji (sedmi u Republici Hrvatskoj i rekorder turističkog rasta) s utvrđenim emitivnim tržištima, a potvrdila je to i šestomjesečna statistika u 2019. godini. U 363,7 tisuća ostvarenih turističkih noćenja najviše su udjela imali domaći gosti (200.316 noćenja) s 55,1 posto, dok su stranci ostvarili 163.355 ili 44,9 posto. Kao i prošle godine, najviše su imali Slovenci (54.216) s rastom 13,8 posto, potom Nijemci (35.981) s rastom 17,5 posto, dok su trećeplasirani Mađari (15.512) pali za čak 24,2 posto. U ovom podatku možemo tražiti ukupno „tanji“ rast noćenja stranih gostiju (6,8 posto), a uz 2,2 posto manje noćenja domaćih turista dobivamo približno preciznu sliku manjeg rasta od očekivanog. Hladni i kišni svibanj zadržao je domaće goste, vikendaše i Mađare podalje od jadranskih destinacija i mogućnosti da produžene vikende provode na moru, ali su također izostala noćenja četvrtoplasiranih Čeha i Poljaka na osmom mjestu u virskih „top 10“. Češki turisti (11.418 noćenja) su imali pad od 4,6 posto, a Poljaci (5.425) slabiji rezultat za čak 47,8 posto. Bosanci i Hercegovci (10.105) na petom mjestu su ostali na prošlogodišnjoj razini s minimalnim rastom od 0,4 posto, šesti Austrijanci (9.700) su sa sjajnim podacima iz lipnja ostvarili ukupno rast od 7,2 posto, dok su sedmi Slovaci (9.436) debelo nadmašili 2018. godinu za 46,5 posto. Deveto i deseto mjesto pripadaju Šveđanima (1.992) i Švicarcima (1.677) s rastom od 6,6 posto (Šveđani), odnosno 10,3 posto (Švicarci).
U dolascima su strani gosti (16.724 dolazaka) tradicionalno nadmašili domaće (13.518), pa govorimo o 55 posto udjela turista iz inozemstva. Ova brojka ukupnih dolazaka (30.242) gotovo je istovjetna prošlogodišnjim pokazateljima turističkog prometa izraženog u dolascima (30.136), čemu je opet „kumovao“ kišni svibanj kada je dolaske ostvarilo tek 2.904 turista (lani 4.154). Poredak je uglavnom isti kao kod noćenja stranaca: vodeći su Slovenci (3.754) s rastom od 4,3 posto, slijede Nijemci (3.121) s rastom 9,6 posto te Mađari (2.300) s padom od 21 posto. Ponovno su izuzetak Slovaci koji su se probili među pet najboljih (1.355) s rastom od 8,1 posto.
Udio komercijalnog turizma u dolascima (11.542 dolazaka) iznosi 38,2 posto s padom u odnosu na prošlu godinu od 5,1 posto, dok su noćenja u komercijalnom smještaju na 18,3 posto udjela. Najviše dolazaka i noćenja ostvarili su Nijemci, potom Česi, Mađari, Hrvati, Slovenci, Slovaci, Poljaci, Austrijanci, Bosanci i Hercegovci te Šveđani. U nekomercijalnom smještaju koji je zabilježio rast od 3,8 posto (dolasci) i 3,7 posto (noćenja) dominiraju domaći gosti s 64,6 posto udjela u noćenjima i 63,9 posto u dolascima, dok su Nijemci i Slovenci najuspješniji inozemni gosti u ovom segmentu praćenja turističkog prometa.
