Za birače će sutra biti otvorena 6533 biračka mjesta (6409 u Hrvatskoj i 124 u inozemstvu) na kojima će moći glasati za novog predsjednika ili predsjednicu.
A na tim će se biračkim mjestima nalaziti i više od 22 tisuće promatrača. Znači li toliki broj promatrača da u ovoj zemlji nitko nikome ne vjeruje ili se iza te brojke krije i nešto drugo, podmuklo, varljivo, sumnjivo...?
Dokazana kršenja pravila
– Ja ne mislim da je to velik broj promatrača jer su birališta otvorena 12 sati, a jedna osoba ne može biti promatrač cijelo to vrijeme. No može biti indikativno koliko tko ima promatrača. Ipak, najvažnije je, što potvrđuju i sva relevantna istraživanja, to da se u Hrvatskoj ne vjeruje institucijama. To je loše za naše društvo. A to vrlo visoko nepovjerenje proizlazi iz neodgovornih izjava u javnoj sferi. Naprosto, ne možete unaprijed reći da će vam netko ukrasti izbore ako za to nemate dokaze. Svaki kandidat može osigurati ljude koji će izbore promatrati u njegovo ime, ali i za njegov račun - kazala je PR stručnjakinja Ankica Mamić.
- Znači, tim ljudima kandidat mora dati neku financijsku naknadu. Nemaju svi kandidati takve budžete da si to mogu priuštiti pa zato nisu svi ravnopravni, a institucije koje su za to zadužene ne rade dovoljno na svojoj reputaciji pa im ne vjeruju ni birači ni kandidati. Slučaj u Banjoj Luci, gdje je predsjednik lokalnog HDZ-a potpisao dokument da nije član nijedne stranke, jer je to uvjet da biste bili promatrač, potvrđuje da sve treba kontrolirati jer stranke koje uzlaze u izborni proces nastoje imati svoje ljude kao promatrače. Ovakvi slučajevi kod ljudi samo pobuđuju sumnje – navodi Ankica Mamić.
Izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković smatra da je dobro da su se stranke organizirale i prijavile brojne promatrače, nadajući se da su ih i educirale o tome koja su prava i obveze promatrača na biračkim mjestima.
– GONG promatra ove izbore, pa i na biračkim mjestima izvan Hrvatske, upravo zbog rizika za koje procjenjujemo da bi se mogli ostvariti zbog nedostatka kontrole jer već je dokazano da su u biračke odbore bili imenovani dužnosnici jedne stranke, iako bi prema zakonu to morali biti nestranački ljudi – naglasila je Jelena Berković.
Prebrojavanje glasova
Istu temu komentirao je i politički analitičar Ivica Relković:
– To jest pitanje povjerenja ili nepovjerenja, u ovom slučaju više nepovjerenja, osobito kada je riječ o izborima s očekivano tijesnim rezultatom. Na predsjedničkim izborima već smo imali slučaj optužbe za krađu glasova, to je bila situacija s Borisom Mikšićem. U posljednje se vrijeme također znalo govoriti o određenim sumnjama. Čak je bivši predsjednik samog HDZ-a Tomislav Karamarko nakon izbora 2015. sumnjao u završne brojke, on je to adresirao na APIS. Na temelju tih iskustava možemo pretpostaviti da se na ovim izborima s velikom dozom napetosti očekuje samo prebrojavanje glasova jer uz dva vodeća, jaka kandidata imamo i dva vrlo snažna i nepovjerljiva izazivača, Škoru i Kolakušića.
Izbornu šutnju bi trebalo ubuduće ukinuti.