Turizam u Hrvatskoj ima golem gospodarski, fiskalni, socijalni i demografski značaj da bi ga se prepustilo na milost i nemilost tržištu. Pa ipak, recentnom poreznom reformom turizam je preskočen.
Iako je osnovni cilj poreznih promjena išao za time da se rasterete u prvom redu građani, a onda i gospodarstvo, prostora za smanjivanje stope PDV-a u turizmu nije bilo. Valja vjerovati da je u fiskalnoj računici ministra Zdravka Marića opća stopa temeljnog potrošačkog poreza u turizmu od 25 posto ostala sigurnosno sidro državne blagajne u trenutku smanjenja nekih drugih poreznih stopa.
To je razumljivo s pozicije kreatora fiskalne politike i dostizanja deklariranih ciljeva stabilnosti državnih financija i smanjenja javnog duga. Za očekivati je da će idući val poreznih promjena ići u smjeru rasterećenja poduzetnika u turizmu, a to će biti nužno ako želimo stabilan razvoj turističke djelatnosti koja u Hrvatskoj ima naglašenu ulogu. Činjenica jest da Hrvatska ima najveći PDV u turizmu na Mediteranu i vrlo visoko ukupno porezno opterećenje što, upozoravaju stručnjaci, koči razvoj te djelatnosti.
Video - Poslovi u turizmu
Pitanje je kakav razvoj turizma Hrvatskoj treba, no neosporno je da domaća gospodarska slika uvelike ovisi o turističkim rezultatima. Makroekonomisti upozoravaju da je golem utjecaj turizma na domaći BDP nestabilan temelj dugoročnog rasta.
Brojke su sljedeće: turizam svake godine generira oko 20 posto BDP-a Hrvatske, osigurava 320.000 radnih mjesta i 11 posto ukupnih investicija. Turizam je bio značajan amortizer negativnih gospodarskih trendova, sektor koji je domaćem gospodarstvu držao glavu iznad vode u recesijskim godinama. Osim toga, ima značajan potencijal za povećanje nasušno potrebnih investicijskih aktivnosti, rast zaposlenosti i plaća.
Prema procjenama Hrvatske udruge turizma spuštanjem PDV-a na 10 posto oslobodio bi se investicijski potencijal od tri milijarde eura, a hotelijeri najavljuju da bi smanjenjem opterećenja mogli jednokratno podići plaće za 20 posto. Što bi to značilo za ukupni rezultat domaćeg gospodarstva, nije teško izračunati. Pritom bi valjalo izbjeći daljnje povećanje utjecaja turizma na BDP, a za takav scenarij potreban je rast drugih sektora, od poljoprivrede do industrije. Vjerujemo da to na umu imaju kreatori gospodarske politike.
Visoki porezi i ostala davanja koče razvoj države, ne samo turizma. Prenormiranost, birokratiziranost, antipoduzetnička klima, favoriziranje javnog sektora, itd. itd. itd... Samo treba navesti neku negativnu gospodarsku činjenicu i Hrvatska je ima. Žalosno...