U Splitu se održava dvodnevna Akademija Hrvatske akademske zajednice (HAZ) koja je okupila 25 studentskih aktivista iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Mostara. Suorganizator je bavarska zaklada Hanns-Seidel-Stiftung, a Sveučilište u Splitu pokrovitelj je Akademije.
Pozdravne riječi uputio je rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić koji je ohrabrio studente da unatoč ovim izvanrednim okolnostima pandemije život ide dalje i da ne posustaju. "Vi ste jedan od motora koji nas treba vući naprijed. Danas je u Splitu bio predsjednik Državnog savjeta Francuske, najavio nam se njemački veleposlanik, i vi se ovdje danas nalazite i to je ono što nama treba: povezivanje i suradnja, da vidimo tko s čim raspolaže, od kakve koristi mi možemo biti vama i obratno", kazao je rektor Ljutić istaknuvši kako će ovakva događanja uvijek imati njegovu potporu.
Nacionalni predsjednik HAZ-a mr. sc. Zdeslav Milas otvarajući dvodnevni skup, rekao je da je studentski aktivizam važan za razvoj hrvatskog društva koje trebamo poticati. "Angažman mladih je bitan kako bi artikulirali svoje interese, razvijali kritičko razmišljanje i sudjelovali u javnim raspravama. Za mladog čovjeka, uz kontinuirano obrazovanje, angažman jest i socijalna i socijalna, ali i duhovna nadogradnja koja je važna za buduće lidere društva", rekao je Milas. Pozdravne riječi iz Njemačke uputili su direktor regionalnog ureda za Jugoistočnu Europu Zaklade Hannsa Seidela dr. sc. Klaus Fiesinger i voditeljica Ureda za Hrvatsku mr. sc. Aleksanda Markić.
U okviru Akademije održan je panel o visokom obrazovanju kao platformi za društveni angažman mladih koje je moderirao potpredsjednik Europskih demokratskih studenata i savjetnik Ministra vanjskih poslova Karlo Kolesar. Panelisti su prorektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Željko Radić, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mislav Grgić i predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola i član Predsjedništva Hrvatskog studentskog zbora Ivan Pnjak.
Prorektor Radić naglasio je na panelu kako studenti moraju biti u fokusu obrazovnog procesa na način da se mladim uz ono formalno obrazovanje pruži mogućnost izraziti svoju kreativnost i dodatni izvanstudijski angažman kroz studentsko predstavništvo. Naveo je kako su upravo događaji poput HAZ Akademije primjeri dobre prakse za umrežavanje mladih ljudi iz cijele Hrvatske. "Sveučilište u Splitu će i dalje podržavati društveni angažman mladih kroz potporu studentskim projektima te uključivanje studenata u procese donošenja odluka na Sveučilištu“, rekao je Radić.
Potpredsjednik Akademskog vijeća HAZ-a Grgić ističe da su studenti naša najveća vrijednost. Bez studenata ne bi bilo ni visokih učilišta jer obrazovanje je naša glavna komponenta. "Današnje okolnosti zahtijevaju prilagodbu sustava visokog obrazovanja novim trendovima, u tom pogledu FER je primjer dobre prakse, a gdje se studentima još tijekom rane faze studija pruža mogućnost uspostaviti kontakt sa svojim budućim poslodavcem. Drago nam je vidjeti studente s više hrvatskih sveučilišta kako zajednički kreiraju prostor gdje će kroz projektni i društveni angažman dodatno nadograđivati stečena znanja, vještine i kompetencije. Akademsko vijeće HAZ-a uvijek će pružati potporu studentskim inicijativama."
Sudionike skupa primio je gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara koji je uz Marija Kapulicu jedan od osnivača HAZ-a prije 30 godina. Zbog epidemijskih uvjeta prijam je upriličen na otvorenome ispred Banovine. Drugi dan Akademije održava se na otvorenome u kampu Stobreč, a radionice su posvećene definiranju strategije zagovaranja interesa i simulacija radnog sastanka ključnih dionika na zadanu temu u formatu role play.
Hrvatska akademska zajednica osnovana je u listopadu 1990. godine te je studentska i akademska udruga koja promiče razvoj visokog obrazovanja, njegovanje kulturne baštine te okupljanje ljudi na demokratskim i državotvornim načelima. HAZ broji više od 1000 članova.
Visoko obrazovanje kao platforma za društveni angažman mladi, ali ne sa takvim profesorima koji su još s obje noge u boljševičkom totalitarizmu, jedan od najgorih primjera je filozofski u Zagrebu sa sojoševim bitangama poput jakovine, klasića, pihovskog, jovanovića, ... brojnim drugim