Donijet će i odluke o nabavi i korištenju robe strateških robnih zaliha u svrhu provedbe mjera otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. i dopunu odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.
Jedna od točaka je i prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. i 2025. za sklapanje Sporazuma o izgradnji zgrade i sportske dvorane Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra Čakovec.
VEZANI ČLANCI:
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je predstavio teme razgovora. "Kao što smo rekli, od predviđenih 319 milijuna eura u roku od 18 mjeseci i manje u potpunosti smo apsorbirali ta sredstva za petrinjski potres, dapače danas smo ukupno na 367 milijuna eura kada je riječ o fondu solidarnosti za Petrinju. Za zagrebački potres, temeljem sekundarnih šteta nastalih od petrinjskog potresa, rok smo produljili za godinu dana, tu smo na 602 milijuna eura od 683. To nas dovodi do zaključka da ćemo za nešto više od godinu dana biti daleko iznad obje svote, prema tome, politička je poruka da ćemo sredstva u potpunosti iskoristiti. Na tu temu bit će održana posebna sjednica u ponedjeljak" istaknuo je.
Premijer navodi kako je porezna reforma korisna za građane, prvenstveno zbog rasta plaća najranjivijima. "Konstatirali smo da smo u fazi usporavanja globalne ekonomije, rast će nam biti sporiji. Očekujemo rast od 2,2 posto. Nakon rebalansa očekujemo deficit od 0,7 posto, no očekujemo i smanjenje stope inflacije na 6,6 posto. U tom kontekstu, krenuli smo u proces daljnje fiskalne decentralizacije" rekao je.
Komentirao je kratko i poreznu reformu, navodeći da je politika rasterećenja građana logična, kao i povećanje plaća i dodjeljivanje veće autonomije lokalnim samoupravama, naročito u određivanju poreza. "Komparativno, Hrvatska tu stoji dobro, među tri smo zemlje koje imaju najniža davanja na rad u EU".
"Što se tiče proljetnog paketa EK koji se odnosi na gospodarsko upravljanje, ocjena je da Hrvatska vodi odgovornu fiskalnu politiku, da je ispunila kriterij deficita i duga, da nakon svih globalnih kriza nema ni fiskalne ni makroekonomske neravnoteže, da smo u poziciji da trebamo očuvati investicijsku aktivnost, te da nastavimo politiku energetske i zelene tranzicije" rekao je.
POVEZANI ČLANAK:
Također smo ovih dana radili na izmjenama Zakona o izbornim jedinicama kojeg smo predstavili neposredno prije početka sjednice. Novi sustav omogućuje da su odstupanja unutar +/- 2,2 posto, a važno je i da je 14 županija u potpunosti ostalo u svojoj cjelini. Niti jedan grad osim Zagreba nije podijeljen u različite jedinice, kao i niti jedna općina.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na nedavni niz poplava koje su pogodile dijelove zemlje. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u akcijama spašavanja i zaštite. "Od 2016. godine realizirana su 104 projekta zaštite od štetnih djelovanja vode, njih 43 je u tijeku, a 2030. godine planira se još 141 projekt" istaknuo je premijer, dodajući kako se radi o branama, retencijskim jezerima, nasipima itd. Navodi kako se radovi izvode u cilju sprečavanja ekstremnih posljedica klimatskih promjena na građane.
Na današnjem dnevnom redu, prema premijeru, najbitnije je donošenje prijedloga plana protuminskog djelovanja za 2023. godinu, a cilj je da se razminiranje okonča do Uskrsa 2026. godine.
