Razgovor s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem trebao je biti posvećen novoj fazi u koju hrvatsko gospodarstvo ulazi nakon što je potpisan sporazum s Europskom unijom. Ali kako će čitatelji zapaziti, skrenuo je na drugu temu. Kao osnivač HSLS-a, Fižulić je vrlo zabrinut stanjem i perspektivama te stranke, o čemu je podosta rekao u ovom intervjuu. Njegovo je shvaćanje, kažimo odmah, da neka vlada desnog centra nema šanse u Hrvatskoj, niti bi Hrvatsku mogla voditi putem koji je trasiran upravo potpisanim sporazumom s EU. U nekim se krugovima priča da je upravo njemu u nekoj takvoj vladi ponuđeno čak mjesto hrvatskog Berlusconija, ali iz ovog je razgovora očito da ta ponuda, ako je doista i postojala, nije promijenila njegov stav o trenutačnim dometima desnog centra.
Pet godina nepovratno izgubljeno
Hoće li nakon potpisivanja Sporazuma s EU u Hrvatskoj rasti ili padati raspoloženje prema ujedinjenoj Europi?
- Raspoloženje prema EU u domaćoj će javnosti i rasti i padati. Što Hrvatska bude bliže punopravnom članstvu, kod dijela građana i poslovnih ljudi rast će tzv. euroskepticizam. Hrvatska je prošla neku idealnu fazu iz devedesetih godina kad je Europu doživljavala u idealnom svjetlu, kad su iza svakog simbola iscrtavane europske zvjezdice i kad su se s mnogih mjesta vijorile plave europske zastave. Potom je uslijedilo razočaranje zbog oskudne potpore iz Europe u obrani od agresije. Nakon toga je došlo razočaranje zbog toga jer je u drugom dijelu vladavine HDZ-a Hrvatska ostala u kutu. Većina građana sad je opet zadovoljna najnovijim načinom događanja. Europske su integracije način da se dođe do boljeg standarda u Hrvatskoj. U Hrvatskoj neće biti gospodarskog rasta niti poboljšanja standarda bez ulaska u europske integracije.
Zašto?
- Zato što je Hrvatska premalo tržište da bi mogla razvijati proizvodnju samo za to tržište, a budući da se svijet globalizira, zemlje koje ne idu u integracijske procese, ograničene su carinskim i izvancarinskim barijerama. U tim okolnostima ne možemo privući inozemni kapital i investicije, niti otvarati nova radna mjesta. Svaka hrvatska politička grupacija koja se protivi europskim integracijama, istodobno se protivi gospodarskom rastu u Hrvatskoj i boljem standardu građana.
Vlada namjerava vrlo skoro Saboru predložiti ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kako bi potvrđivanje tog dokumenta moglo proći u hrvatskom parlamentu?
- Bio sam začuđen reakcijama iz oporbenih redova u Saboru prema tom dokumentu. Da je u Hrvatskoj bila drukčija politička klima, taj je sporazum trebao biti potpisan prije pet godina, u isto vrijeme kad su to učinile Slovenija i neke druge države. Pet je godina nepovratno izgubljeno. Iz istog smo razloga prekasno ušli u WTO, prekasno počinjemo pregovore s Ceftom, i tek sad smo završili pregovore s nizom drugih zemalja o slobodnoj trgovini. To samo govori o tome na koji način prolazi gospodarstvo ako se politika ne ponaša po standardima demokracije. Dakle, jako kasnimo, a oni koji se danas protive sporazumu s Europskom unijom, moraju sebi odgovoriti na pitanje zašto to njima nije uspjelo.
Kakvo je vaše razmišljanje o najnovijem zahtjevu iz HSS-a za rekonstrukciju Vlade?
- Često se postavljaju zahtjevi za rekonstrukciju, a nikako da se definira što se zapravo time želi. Ja smatram da je Vlada u ovih 20 mjeseci bila na dobrom reformskom putu. Brzina nije bila zadovoljavajuća, ali ne zato što Vlada to ne bi htjela. Politički odnosi u vladajućoj koaliciji bili su takvi da nisu omogućavali dublje reforme i veća kresanja stečenih prava, te na taj način brži razvoj. Neki i dalje očito misle da je moguće zadržati sva stečena prava i provoditi dublje reforme, a istodobno ostvariti brži gospodarski rast od ovog koji imamo. E, pa to nije moguće.
Dobro, sad ste amnestirali Vladu od svih eventualnih prigovora na račun njezine sposobnosti, ali tu se kao problem javljaju ne samo unutarkoalicijski odnosi nego i odnos Vlade i Sabora?
- Tijekom tih 20 mjeseci bio sam niz puta svjedokom pokušaja reformskih zahvata u pojedinim sektorima koji jednostavno nisu mogli dobiti zeleno svjetlo. Vjerojatno je na strani Vlade bilo nesnalaženja, ali neosporno je da je Vlada cijelo vrijeme imala apsolutno jasan cilj kamo i zašto želi ići. Kao liberal moram reći da su socijaldemokrati u dobrom dijelu provodili neoliberalnu politiku zato što ih je na to tjerala situacija u Hrvatskoj. Dakle, nisu socijaldemokrati bili ti koji bi se bavili redistribucijom nacionalnog dohotka i uvođenjem novih poreza da bi osiguravali neka nova socijalna prava. SDP ne može nitko optužiti da su na taj način blokirali reformske procese. Dapače, oni su podmetnuli leđa, ali očito je i da neki drugi to nisu htjeli. I što onda sad znači tražiti rekonstrukciju Vlade?
Ne trebaju nam dvije liberalne stranke
U međuvremenu se iz vaše stranke najavljuje da bi ponovnim dolaskom Budiše na čelo HSLS-a iz Vlade trebali biti povučeni sadašnji HSLS-ovi ministri...
- HSLS je dugo bio optuživan kao remetilački faktor u koaliciji. Kao potpredsjednik stranke moram reći da mi za sve to vrijeme nismo našli modus kroz koji bismo kao stranka na vlasti integrirali vodstvo stranke s izvršnom vlašću. U dijelu stranke nikad nije shvaćeno što znači biti stranka na vlasti. Iz toga proizlazi niz nesporazuma. K tome smo imali peh da šef stranke nije bio član Vlade, iz čega je proizlazilo niz sukoba što su na kraju rezultirali povlačenjem Budiše s mjesta predsjednika HSLS-a. HSLS po meni ima tri velika problema. Stranka je izgubila politički profil. Ako smo liberalna stranka, nama se nikako nije smjelo dogoditi da u Zagrebu ne prijeđemo izborni prag. Očito je netko drugi uzeo naš politički prostor. Drugo, smatram da stranka ne može ići na novi sabor ako prije toga nisu provedeni unutarstranački izbori na svim razinanama. I treće, bilo bi jako žalosno da u stranci u kojoj su očite podjele, što se napokon vidi i po tome kako glasuju naši saborski zastupnici, imamo samo jednog predsjedničkog kandidata. Dodao bih tome da je u razvijenim demokracijama normalno da stranka ima na čelu nekoga tko je kadar biti premijer.
Treba, dakle, vidjeti jesu li još uvijek na djelu razlozi koji su doveli do raskola stranke 1997. godine i je li moguće ujedinjenje HSLS-a i LS-a. I kad je došlo do tog raskola, rekao sam da Hrvatskoj sigurno ne trebaju dvije liberalne stranke, u čemu sam, kako se pokazalo, bio u pravu. No pitanje je hoće li opstati i jedna liberalna stranka. Možda će netko drugi ući u prostor liberalne stranke, ali neće u nazivu imati riječ "liberalni". Liberalna ideja je ideja građanske, urbane i obrazovane Hrvatske, koja je sigurno ljudima privlačna.
Na hrvatskom političkom prostoru, međutim, trenutačno egzistiraju tri stoljeća: 19., 20. i 21. stoljeće. To je vidljivo i u Saboru, a, nažalost, moram reći da i unutar naše stranke egzistiraju tri stoljeća. Ja bih pak volio da stranka ima budućnost u 21. stoljeću, da mi svi zajedno prestanemo živjeti u prošlosti, da se prestanemo boriti za bolju prošlost, a da se borimo za bolju budućnost.
Ima li HSLS dovoljno vremena i unutarnje snage za takvu transformaciju?
- HSLS ne može biti pokret. HSLS ne može predstavljati ni krajnju desnicu ni ljevicu. HSLS više ne pokriva jedino liberalni politički prostor. Mi smo prestali biti rezervna opcija za razočarane birače HDZ-a. Po mojem viđenju, sve stranke petorke potencijalni su politički partneri HSLS-a za sljedeći izborni ciklus. Vjerojatno se s HNS-om u biračkom tijelu preklapamo više nego s drugim strankama, ali smatram da su sve stranke petorke dobrodošli politički partneri HSLS-u.
Hrvatskoj je potrebna jasna liberalna ideja i liberalna stranka. Sad smo se vratili iz posjeta zemljama, Luksemburgu i Belgiji, u kojima su liberali na vlasti. U Hrvatskoj nije takva situacija da bi vlast mogla biti liberalna, ali onda liberali moraju procijeniti koja je to opcija koja Hrvatsku vodi u Europsku uniju. To sigurno nije opcija desnog centra. S desnim centrom Hrvatska bi opet išla natrag. Pretpostavljam da bi HDZ trebao provesti isto toliko vremena u opoziciji koliko je bio na vlasti.
Desni blok neće riješiti gospodarske probleme
Zašto smatrate da bi vlada desnog centra Hrvatskoj donijela štetu?
- Što zagovaraju oni koji su, kako kažu, desno od nas? Samo nacionalni populizam! Nisam iz njihova bloka čuo nijednu ideju o rješavanju gospodarskih ili socijalnih problema u Hrvatskoj koja nije populistička. Takozvani desni centar daleko je od zrelosti potrebne za preuzimanje vlasti u Hrvatskoj, a zbog svog odnosa prema Haagu i nekim drugim temeljnim pitanjima, Europa bi ga vjerojatno ponovno stavila u kut. To pak znači da bi Hrvatska opet kasnila u eurointegracijskim procesima i da bi opet došlo do usporavanja gospodarskog rasta, povećanja nezaposlenosti i pada životnog standarda. Zato je ta politička kombinacija sada u Hrvatskoj potpuno neprihvatljiva.
Niste li s takvim razmišljanjem osamljeni u svojoj stranci?
- Ne mogu u ovom trenutku odgovoriti na to je li većina u HSLS-u spremna podržati ovakvo razmišljanje. Ako nije, možda bismo trebali poslušati našeg kolegu Hermana koji se zauzima za legaliziranje frakcija u HSLS-u. No, dođe li ponovno do raskola u HSLS-u, siguran sam u to da će to biti posljednji raskol. Stranka neće ići naprijed sve dok se ne profilira prema logičnom biračkom tijelu, a to znači prema onima koji žive od znanja, rada i kapitala. Stranka mora na prvo mjesto svojih interesa staviti veći standard, gospodarski rast, obrazovanje, zaštitu okoliša. A stranku neka vode oni ljudi koji su u stanju privući to političko tijelo.
Razgovarala Deana Knežević
