Cijena triju Agrokorovih obveznica listanih na Frankfurtskoj burzi pala je i u utorak. Za sto eura Agrokorova duga kupci su nudili samo 63-64 eura, kako za koju obveznicu. Odnosno, za plaćenih 63-64 eura tražili su od Agrokora u idućih dvije do tri godine nagradu od 36-37 eura plus kamatu od 8,875 do 9,875 posto, ili godišnji “prinos” do 36 posto! To je očigledno panična rasprodaja Agrokorovih obveznica, znak da tržište Agrokorovoj oglusi na obveznice, tj. bankrotu kompanije, pridaje vrlo visoku vjerojatnost. No, u utorak je Agrokorova kriza poprimila nove dimenzije. Drastično su pale cijene i dionica Agrokorovih poduzeća: Ledu 3,23 posto, Jamnici 5,06 posto, Zvijezdi 5,37 posto. To se dogodilo, a da na burzi nisu objavljene nikakve nove loše vijesti iz tih poduzeća. To je bio jasan znak da se panika oko Agrokora iz Frankfurta prelila na Zagrebačku burzu.
Panika je posljedica preplašenosti investitora, a strah je izazvan izostankom vjerodostojnih informacija o tome što se s Agrokorom doista događa. Kompanija šuti. Njezini vlasnici šute. Državne službe “prate što se događa”. Za to vrijeme šire se glasine o tajnim noćnim sastancima na Markovu trgu, o ruskim prijetnjama, o potrazi za agencijama koje će restrukturirati kompaniju. Svakome tko išta zna o financijama i burzi sada je jasno da će se panika s Agrokorovih proširiti na druge dionice, najprije onih tvrtki koje su dobavljači i vjerovnici Agrokorovih. Potom slijedi panično sustezanje poduzetnika i građana od potrošnje i eto začas cijele ekonomije u novoj recesiji.
Vidjeli smo sve to prije manje samo desetak godina (neslavna deseta godišnjica početka Velike recesije bit će u kolovozu), kada su globalnu krizu i ukupne gubitke veće od 65 bilijuna dolara izazvali praktički zanemarivi gubici na stambenim kreditima dužnika sa slabijim bonitetom. Ali, kako investitori nisu znali tko ima koliko tih gubitaka i na temelju njih izdanih financijskih derivata, izbila je panika i svi su prestali posuđivati novac svima. U takvim prilikama od presudne je važnosti da centralna banka i državna administracija djeluju brzo i odlučno na suzbijanju panike, da sve što je u njihovoj moći počnu poduzimati isti čas. Američki Fed, Kongres i vlada uspjeli su tako u svojoj zemlji zaustaviti recesiju već za godinu i pol. Hrvatska nije imala tako sposobne i odlučne premijere i guvernere pa je njezina recesija zloćudno mutirala u šest godina depresije. To se s Agrokorom ne smije ponoviti.
Vlada, HNB, Hanfa i ostala državna tijela i agencije imaju sad samo četiri dana da učinkovito zaustave širenje financijske panike. Reći da “prate situaciju” tragikomično je. Vlada, centralna banka, Hanfa i ostali moraju odmah investicijskoj javnosti predočiti sve relevantne informacije o Agrokoru i jasno reći da će učiniti sve što je u njihovoj moći da spriječe njegov nekontrolirani raspad. Svaka kuna na kojoj će sada “štedjeti” stajat će ih kasnije deset puta više, a svaki dan u kojem propuste djelovati produljit će krizu za isto toliko godina.
>> Ove su brojke ključni razlozi situacije u kojoj se našao Agrokor
>> Agrokor: Analiziramo sve opcije stabilizacije poslovanja, imamo izrazitu podršku investitora