Ministar gospodarstva Davor Filipović ipak je odlučio riješiti problem s domaćim prirodnim plinom koji je, zahvaljujući političkim antagonizmima, pomalo prenapuhan proteklih dana. Kako doznajemo Vlada donosi Uredbu kojom HEP više neće biti u obvezi kupovati plin koji proizvodi Ina na hrvatskim poljima koji je dosad bio problematični višak u sustavu. Je li HEP zaista gurnut u provaliju duboku milijardu eura te je li zakašnjela reakcija ministra gospodarstva uzrok navodne plinske afere? Prije odgovora na to pitanja treba se zapitati zašto hrvatski građani i gospodarstvo sve vrijeme energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini plaćaju jedne od najjeftinijih energenata u EU. Odgovor je jednostavan – enormne troškove razlike u cijenama električne energije pa tako i plina na sebe je preuzeo HEP odlukom svog vlasnika Vlade RH.
I to po sljedećem modelu: odlukom Vlade RH o osiguranju zaliha plina na teritoriju RH iz lipnja 2022. naloženo je HEP-u punjenje skladišta plina Okoli. Istom je odlukom određeno da HEP raspolaže tim plinom sukladno nalozima Kriznog tima kojeg vodi ministar Filipović. Naravno, ostali zakupci odustali su od svojih skladišnih kapaciteta u korist HEP-a za proteklu plinsku godinu koja je trajala do 31. ožujka.
HEP je skladište punio temeljem Vladinog odobrenja da se kod komercijalnih banaka zaduže za 400 milijuna eura, a Vlada je za kredite izdala državna jamstva. Od početka ruske invazije na Ukrajinu cijena energenata postala je volatilna, a pred ljeto je podivljala. Ako se uzme prosjek, HEP je skladište napunio plaćajući plin po cijeni od oko 115 eura po MWh. Tijekom ljeta plin se u EU kupovao u paničnim, skladišta su uskoro bila puna, a džepovi prazni. Tijekom zime prosječna cijena plina na energetskom tržištu je iznosila oko 50 eura/MWh, što bi značilo da bi HEP prodajući plin uskladišten u Okoliju bio na gubitku od 60-65 eura/MWh.
Stoga je plin u Okoliju ostao uskladišten, skladište je puno od jeseni 2022., a trošio se jeftiniji plin kupovan na tržištu tijekom zime. To ujedno znači da Krizni tim kojeg vodi ministar gospodarstva nije naložio HEP-u da troši plin iz skladišta Okoli jer, sukladno Odluci Vlade iz lipnja 2022., HEP ne može trošiti plin iz Okolija bez naloga Kriznog tima. Međutim, istekom plinske godine krajem ožujka Vlada donosi novu odluku o obvezi HEP-a da uskladišti 270,83 milijuna kubnih metara plina, čime ostalim zakupcima onemogućava pristup skladištu plina Okoli.
POVEZANI ČLANCI:
Skladište je već popunjeno skupim plinom kojeg je HEP morao kupiti tijekom ljeta i jeseni 2022., a koji nije potrošen jer Krizni tim to nije dopustio. Neki analitičari postavili pitanje prikriva li Vlada tom odlukom ogroman problem koji prijeti stabilnosti HEP-a, a ujedno predstavlja i trošak za državni proračun.
Naime, s obzirom na to da je HEP plin kupovao po prosječnoj cijeni od 115 eura/MWh za proteklu plinsku godinu, a trenutna cijena se kreće oko 35 eura/MWh, jednostavna računica govori da trenutni gubitak HEP-a samo na plinu uskladištenom u Okoliju premašuje 200 milijuna eura. Da je Krizni tim naložio HEP prodaju plina iz Okolija tijekom zime kad je cijena bila oko 50 eura, HEP bi morao iskazati ogroman gubitak, što bi opet dovelo u pitanje odgovornost ministra gospodarstva. S političkog aspekta gledano, logično je da je Vlada produžila odluku oko Okolija, odgađajući problem.
Dodatni je problem taj što je Vlada istovremeno naložila da INA sav svoj plin mora prodavati HEP-u po cijeni od 47 eura/MWh. U ožujku ove godine ta je obveza produžena, pa HEP i danas kupuje sav Inin plin po cijeni od 47 eura, i to u situaciji kad je cijena na tržištu 35 eura. Plin se ne troši jer je završila sezona grijanja, a skladišta su popunjena pa je nastao višak plina na tržištu kojeg HEP nema gdje skladištiti. Plin koji se nema gdje prodati ni skladištiti prodaje državna agencija HROTE preko svoje trgovinske platforme i to po cijeni koju odrede kupci aukcijom. Kako je već poznato, cijena je u lipnju bila prava bagatela. Istodobno, HEP i dalje mora kupovati sav INA-in plin po cijeni većoj od tržišne.
HEP je svjesno podmetnut da snosi energetski teret u državi zbog čega mu je dozvoljeno zaduženje kod komercijalnih banaka za milijardu eura. Istovremeno Vlada je dokapitalizira HEP jer su gubici narasli toliko da HEP nije bio u stanju financirati svoje obveze. Prije nego se netko zapita zašto je Vlada dovela HEP na rub financijske stabilnosti, neka izračuna koliko bi proteklih godinu dana platio troškove grijanja i struje. Računi se ipak moraju podmiriti.
>> VIDEO Pogledajte kako teku radovi na najdužem ovješenom mostu u Hrvatskoj
Hep Je ovdke čist. Glavno.je pitanje kome je HROTE prodao taj plin i po kojoj cijeni. Ako je istina da ga je prodavao za jedan cent odmsh metak u čelo i čelniku HROTE-a i onome tko ha je kupovao !