Hrvatska Vlada danas je predložila poseban zakon kojim se reguliraju sigurnosne provjere i koji predviđa tri vrste sigurnosnih provjera: za pristup klasificiranim podacima, temeljnu sigurnosnu provjeru i sigurnosnu provjeru u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata.
Predlaže se i uvođenje tri stupnja te provjere - I. (za klasificirane podatke stupnja tajnosti "vrlo tajno"), II. (za stupanj tajnosti "tajno") i III. stupnja (za stupanj tajnosti "povjerljivo").
Zakonski je prijedlog dio usklađivanja sa zakonodavstvom EU i usklađen je sa standardima EU i NATO-a, te je završni dio seta zakona iz područja nacionalne sigurnosti, istaknuo je predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ladislav Pivčević.
Sigurnosna provjera kandidata za određene dužnosti, radna mjesta i poslove moći će se provoditi samo uz vlastoručno potpisanu pismenu suglasnost kandidata na sigurnosnu provjeru.
Provjeru će provoditi nadležne sigurnosno-obavještajne agencije koje svoje izvješće dostavljaju podnositelju prijedloga, a podnositelj donosi konačnu procjenu.
Metode i postupci sigurnosne provjere ovisit će o stupnju tajnosti, od provjere trećeg stupnja koja obuhvaća sigurnosti upitnik kojim se manje zadire u privatnost kandidata do provjere prvog stupnja za podatke označene "vrlo tajno" gdje će se primijeniti najopsežniji sigurnosni upitnik i odgovarajući zakonom propisani postupci, npr. razgovor s drugim osobama po procjeni nadležne sigurnosno-obavještajne službe.
Ovisno o stupnju sigurnosne provjere zakon propisuje i minimalne i maksimalne rokove u kojima mora biti podneseno izvješće o obavljenoj provjeri, od 10 do 30 dana za provjeru trećeg stupnja do provjere prvog stupnja za koji su rokovi od 30 do 120 dana.
Zakon bi stupio na snagu mjesec dana od donošenja, a predviđa i da Vlada posebnim uredbama regulira pitanja vezano uz sigurnosni upitnik, kao i odrediti štićene objekte i osobe, odnosno postrojenja ili sredstva od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost.
Vlada je s današnje sjednice u drugo saborsko čitanje uputila novi zakon o sigurnosti prometa na cestama kojim se ukida odredba o nula promila za vozače. Tako bi od 1. lipnja, kada bi zakon stupio na snagu, vozačima bila dopuštena vožnja s 0,5 promila alkohola, osim mladim i profesionalnim vozačima.
U konačni je tekst zakona, na prijedlog pravobraniteljice za djecu, uvrštena odredba prema kojoj će vozači bicikla mlađi od 18 godina dijete moći voziti u ugrađenom posebnom sjedalu na biciklu i sa zaštitnom kacigom.
U postupku usklađivanja hrvatskog sa zakonodavstvom EU, Vlada je predložila i zakon o uvođenju europske zadruge - Societas Cooperativa Europaea, te uredbu o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe u sustavu javne nabave.
Vlada je izviještena i o radu Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji je u prošloj godini, istaknula je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, dodijelio ukupno više od deset tisuća stipendija učenicima i studentima u ukupnom od preko devet milijuna kuna.
U raspravi o izvješću o provedbi Operativnog plana Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva istaknuto je da u Hrvatskoj danas djeluje oko 35.000 udruga, te da je prošle godine za udruge civilnog društva izdvojeno više od 1,2 milijarde kuna, od čega gotovo pola milijarde iz državnog proračuna.
Potpredsjednica Kosor najavila je i donošenje novog zakona o zakladama, a premijer Ivo Sanader smatra kako bi bilo dobro da se i političke stranke i drugi okrenu osnivanju zaklada. Važno je ohrabriti zakladništvo kao jednog od vidova filantropskog djelovanja u društvu, istaknuo je premijer.
(Hina)
