Vlada je ipak odlučila angažirati strane konzultante da pročešljaju poslovanje ključnih ministarstava i javnih poduzeća. Njih 21 svrstano je u četiri grupe za koje će se do kraja siječnja kao svojevrsni ‘task force’ raspisati čak četiri javna natječaja. Od konzultanata se traži da snime zatečeno stanje i do kraja lipnja predoče ga Vladi.
Rasipanje novca
– Tražit ćemo uslugu od ljudi koji u ovom poslu imaju reference i iskustva, jer su oni i njihove korporacije to radile za neke druge zemlje – objasnio je jučer visoki Vladin dužnosnik te dodao da nije dobro na prvo mjesto isticati cijenu posla, već povijesni rezultat, “jasnu sliku što se događa s novcem, u kojim procedurama, gdje su zamke”. Tijekom izborne kampanje Radimir Čačić spominjao je da za najbolje konzultante na svijetu treba platiti milijun ili dva milijuna eura. Danas se spominjalo da bi cijena “čistog početka” mogla dogurati i do 6 milijuna eura.
– To je previše! Netko će dignuti 30 do 40 milijuna kuna jer će sa stranica Vlade i Ministarstva financija prepisati izvještaje i staviti ih u excel tablicu – sarkastičan je poznati domaći analitičar, autor niza sektorskih i studija o pojedinim tvrtkama koji ne želi da se spominje njegovo ime jer i kuća u kojoj radi ovisi o poslovima s državom. Premda misli da nije potrebna, domaći bi analitičari, uvjeren je sugovornik, takvu analizu jednako kvalitetno napravili za milijun do milijun i pol kuna. U Vladi odgovaraju da u Hrvatskoj nema više od 60 ljudi koji to znaju napraviti i uglavnom su raspoređeni u podružnicama velikih međunarodnih tvrtki.
– Za veliki novac, za ozbiljne stvari, posao se radi na visokoprofesionalan način. Najgluplje i najluđe bi bilo misliti da se to može činovnički rješavati. Ne može netko tko u upravi zarađuje 6722 kune i još trojica takvih raditi dubinski uvid u ugovore od 176 milijuna eura – dodao je Vladin dužnosnik. Revizor zaposlen u stranoj konzultantskoj kući kaže da se takve analize rade prema zadanim standardima, no problem je što rijetko koja država u potpunosti poštuje svjetske standarde te ih svatko prilagođava kako mu odgovara. Analize su, kaže taj revizor, manji problem, a puno veći je način na koji se u Hrvatskoj troši novac te općenito transparentnost javnih financija.
Velika četvorka
Članovi nove vlade i vladajuće koalicije nisu ni u Sabor ni u Banske dvore došli s ulice. Većina ih je provela dva i više mandata u Saboru, neki su bili ministri u prethodnoj vladi i argument kako ne znaju što su zatekli priča je za malu djecu ili alibi situacija za neke druge stvari. Jedna od njih je, na primjer, početak ozbiljnije privatizacije javnih tvrtki i sustava, za što bi analiza vodećih konzultantskih tvrtki mogla biti dobar mamac za investitore. Analiza može biti podloga i za rebalans proračuna, koji se očekuje sredinom godine.
Glavnu riječ u svjetskom revizorskom biznisu čini tzv. velika četvorka: Deloitte, KPMG, Ernst&Young i PWC, koji svi odreda imaju predstavništva ili konzultante u Zagrebu. Uz njih još je pet, šest svjetskih tvrtki koje bi se rado prihvatile novog posla jer ni konzultantima ne cvjetaju ruže. Angažiranje stranaca moglo bi se protumačiti i kao Čačićeva pobjeda jer je uoči izbora Zoran Milanović nevoljko odgovarao na ta pitanja te je neodređeno govorio da tek treba vidjeti treba li dodatna analiza ili ne. Na posljednjoj sjednici svoje vlade Jadranka Kosor predstavila je detaljan izvještaj sa 30. studenoga 2011., na koji ni nova vlast kod primopredaje nije imala primjedbi.
kad vidim ove dvije zbijene glave, jednu kriminalca a drugu tulavca, sjetim se Zokijeve izjave: Čačić nije krivi, krivi su Mađari jernisu bili vezani!