314 mjera

Vladin plan tvrtkama štedi 626 milijuna kuna

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je ljestvica dala jasni signal u čemu je Hrvatska loša i što treba mijenjati
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
04.01.2019.
u 17:24

Prikupljeno je 539 upitnika s primjedbama i prijedlozima o tome kako administrativno rasteretiti poslovanje u Hrvatskoj

Paketom od 314 mjera za rasterećenje poduzetnika Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta krenulo je u novu poslovnu godinu, što su pozdravile i poslovne udruge HUP i HGK. Riječ je zapravo o akcijskom planu za administrativno rasterećenje koji bi ukidanjem administrativnih obveza, dijela dokumentacije ili financijskih naknada trebalo smanjiti troškove poslovanja za 626,7 milijuna kuna.

Naime, administrativne obveze koje su bile predmetom analize dosad su stvarale ukupno 4,2 milijarde kuna troškova poduzetnicima, a ubuduće će ih stajati 626,7 milijuna kuna manje. 

Jačanje konkurentnosti

Do tog se iznosa došlo primjenom metode standardnog troška, koja se koristi u gotovo svim državama članicama Europske unije. Ona uključuje vrijeme potrebno za ispunjavanje nekih obveza uvećano za trošak radnika, materijalni trošak i konačno naknadu koju plaća poduzetnik. Hrvatska je vrlo često na ljestvicama konkurentnosti loše ocijenjena upravo u dijelu administrativnih barijera i zahtjevnosti poslovanja te je u pravilu među državama u kojima administriranje oduzima velik dio radnog vremena poduzetnika. Ovaj bi paket mjera trebao taj problem djelomično riješiti.

Ipak, valja napomenuti da je analizom 939 propisa utvrđeno nevjerojatnih 3076 administrativnih obveza za poduzetnike. Država još ima puno posla u pojednostavljenju poslovanja na domaćem tržištu, ali taj je akcijski plan pravi korak u tom smjeru. U HUP-u su pozdravili mjere ministra Horvata. 

- Visoko administrativno opterećenje ključan je faktor nekonkurentnosti i nedostatne razine poslovne i ekonomske slobode. Prema našoj ocjeni, taj projekt treba nastaviti pri čemu je ključno izvršiti analize i korigirati sve namete koje plaćaju poslodavci. U osnovi, za podizanje konkurentnosti potrebno je da iznos nameta bude primjeren i da se uzima u obzir vrijeme potrebno poslodavcima da ispune obveze prema državi na svim razinama.

S obzirom na broj procedura i nameta, apsolutno je kritično da se na razini državne administracije uvede nadzor ili alat koji će kontrolirati donošenje novih procedura i nameta kako nam se ne bi dogodilo da uskoro ponovno budemo iznenađeni obujmom postupaka i visinom iznosa koji se u tim postupcima moraju platiti - kažu u poslodavačkoj udruzi koja je često pozivala na nužnost rezanja parafiskalnih nameta i administrativnih procedura.  

Poreznici ukidaju obrasce

Najveće rasterećenje kroz jednostavniju administraciju pripremile su Porezna uprava i Carina, i to za oko 230 milijuna kuna. Poduzetnici više neće morati voditi brojne evidencije niti dostavljati neke od brojnih podataka poput evidencija o isplati stipendija ili neoporezivih primitaka zaposlenika. To će pojednostaviti poslovanje za više od 100 tisuća tvrtki, ali će značiti i manje posla knjigovodstvenim servisima. Carina se digitalizira tako da će se samo na trošarinama ostvariti gotovo 80 posto ušteda. Ukidaju se i neke obveze poput podnošenja dnevnog obračuna trošarine.

Ukida se i niz administrativnih troškova iz resora Ministarstva pravosuđa u ukupnom iznosu od 178,7 milijuna kuna te one iz domene Ministarstva zaštite okoliša i energetike u iznosu od 105 milijuna kuna. Manje će dokumentacije biti potrebno za pokretanje turističkog biznisa ili pak za turističke vodiče, ali pritom se računa na uštede vremena zbog digitalizacije sustava za predaju dokumentacije. I Hrvatska gospodarska komora pozdravlja administrativni rez pa podsjeća da je Hrvatska prema indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma već nekoliko godina zaredom najniže pozicionirana država središnje i istočne Europe. 

- Osobito podržavamo napore usmjerene u digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka što, uz samo smanjenje iznosa financijskih naknada, poduzetnicima pruža mogućnost za efikasnije i financijski uspješnije poslovanje - kažu u HGK.

Ovaj plan nastavak je procesa koji je započela Martina Dalić 2017., a dosad je provedeno 180 mjera čija je vrijednost procijenjena na 1,6 milijardi kuna. Ukupno, s ovim trećim planom, provest će se više od 2 milijarde kuna administrativnih rasterećenja.

Svi dokumenti na jednom mjestu

Centar dijeljenih usluga strateški je projekt Vlade koji bi birokraciju trebao uvesti u 21. stoljeće, a građane spasiti od čekanja u redovima i plaćanja administrativnih naknada. Ministarstvo uprave s partnerom APIS-IT-om i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, uspostavit će jednu digitalnu bazu podataka iz koje će se moći povlačiti svi potrebni dokumenti za građane.

Ona će funkcionirati kao "oblak" u kojem će se čuvati svi relevantni podaci. Za razvoj projekta država je novac dobila od Europske unije koja financira 85 posto troškova koji ukupno iznose više od 360 milijuna kuna.    Projekt će se razvijati tri godine, ali ovisi o agilnosti digitaliziranja podataka koji se čuvaju u raznim institucijama. Ipak, plan je da se u roku od tri godine građanima omogući da većinu dokumenata i dozvola dobiju digitalno. Za one građane koji nisu informatički pismeni planira se otvaranje usluga "one-stop-shopa" na kojem će sve potrebne dokumente moći dobiti od službenika koji će umjesto njih pristupiti kreiranoj bazi. Ovo je još jedan od projekata EU koji je realiziralo Ministarstvo uprave u posljednjih godinu dana tijekom koje je ugovorilo ili pripremilo 14 projekata ukupne vrijednosti 940 milijuna kuna. 

Tijekom 2018. godine pokrenut je projekt e-Poslovanje, vrijedan 50 milijuna kuna koji će omogućiti jedinstveni pristup elektroničkim uslugama za poslovne korisnike, preuzimanje dokumentacije na svom računalu, svih potrebnih dokumenata iz Porezne uprave, zdravstvenog osiguranja i mirovinskog sustava. Provedba tog projekta već je započela. Sustav će građanima i poduzetnicima biti dostupan već u prvim mjesecima ove godine, a jedan od sličnih projekata je i onaj e-Pristojbe kojim se mogu lakše i brže platiti naknade i pristojbe

>> Pogledajte što je novinarma rekao ministar Darko Horvat

Komentara 4

RI
rimac444
23:37 04.01.2019.

Horvat svakim danom dokazuje da je pravi ministar gospodarstva. Plenković se okružio nekim vrsnim ministrima, među najboljima su svakako Marić i Horvat. Tu svakako ne spadaju nesposobne tuke divjak, obuljen...

BE
benediktus
18:10 04.01.2019.

Pa zar to nije bio vladin plan za 2018? Još je Dalička o tome gugutala.

Avatar Dadinho
Dadinho
18:07 04.01.2019.

Hrvatski 'domoljubi' Ana Hanžeković, 9.710.000,00 eura / učestvovala u pljački zagrebačke banke Mirjana Sanader, 7.266.000,00 eura / supruga Ive Sanadera Mladen Barišić, 6.300.800,00 eura / 'pošteni' Sanaderov blagajnik Davor Štern, 5.855.000,00 eura / INA-ov mešetar vjerojatno i suvlasnik Marinko Mikulić, ć, 4.590.000,00 eura / Titov pionir i vjerni HDZ-ov vojnik Ina Vidošević, 4.563.000,00 eura / supruga Nadana Vidoševića Branimir Glavaš, 4.541.900,00 eura / pošteni Slavonac koji je ispraznio Slavoniju Ivić Pašalić, 4.091.000,00 eura / hercegovački privatizacijski mafijaš Saša Perković, 3.580.000,00 eura / sin osuđenog Perkovića Borislav Škegro, 2.759.000,00 eura / učestvovao u pljački banaka Danijela Hebrang, 2.758.000,00 eura / supruga 'iskrenog' Andrije Hebranga Mate Laušić, 2.090.500,00 eura / tko bi rekao da se i ovaj 'nakesao' Smiljan Reljić, 1.772.000,00 eura / pošteni bivši ministar policije Dubravka Šuica, 1.726.600 eura / eu parlamentarka Anton Kovačev, 1.697.000,00 eura / bivši šef HBOR-a Ivan Jarnjak, 1.663.500,00 eura / pošteni HDZ-ov tajnik koji ništa nije vidio Vesne Škare Ožbolt, 1.571.000,00 eura / skromna bivša ministrica Šima Krasić, 1.506.000,00 eura / utvrdila da je 95 % privatizacije nezakonito Bianca Matković, 1.370.000,00 eura / desna ruka Ive Sanadera

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije