Vlada je konačno predstavila set mjera kojima kani olakšati položaj blokiranima: otpis do 10.000 kn linearno svima, reprogram ostatka poreznog duga u tri godine, stečaj za dužnike s glavnicom manjom od 20.000 kn, blokirane dulje od tri godine te obustavu ovrhe dulje od tri godine ako vjerovnik nije uspio naplatiti ništa posljednjih šest mjeseci. Sve bi mjere bile jednokratne i odnosile bi se na razdoblje do 31. prosinca 2017. I svaka – ima “kvaku”.
Kamatu ne opraštaju
Očekivano, Vlada je izašla s nekim adutima “iz rukava” koje nije najavljivala dok je u javnost puštala naznake mjera kako bi dobila reakcije javnosti i upravo su oni najbolji – to su reprogram ostatka duga i obustava ovrhe nakon tri godine. “Ipak se kreće”, rekao bi Galileo, no presporo i prekasno da bi se na ovaj način problem mogao koliko-toliko staviti pod kontrolu: kad bismo im dodjeljivali eurovizijske bodove, ne bi dobili više od tri. No krenut ćemo redom...
– U predizbornom programu najavili smo otpisivanje dugova u visini jedne plaće. Kad smo proučili dimenzije problema, sad smo svjesni da poruku solidarnosti moramo dignuti na višu razinu – prokomentirao je premijer Andrej Plenković najavu oprosta 10.000 kn glavnice kroz Zakon o otpisu duga fizičkim osobama. Mjera se, naravno, može odnositi samo na ono što je pod ingerencijom države: porezna i ostala davanja državi, jedinicama lokalne i područne samouprave i “povezanim osobama”, tvrtkama poput HEP-a i HRT-a. Izračunali su da bi na taj način automatski deblokirali 11.000 osoba, no dug bi smanjili tek za 1 mlrd. kn, od ukupno 43 mlrd. kn glavnice, 21 mlrd. kn kamata i još 2 mlrd. kn troškova ovrhe: znači, od 66 mlrd. kn – jedna dolje. Ostatak poreznog duga mogao bi se obročno otplatiti u tri godine, no uz naplatu zakonske zatezne kamate od 7,09%. Na dužnike druge kategorije: banke, štedionice, kartičarske kuće i ostale, apeliraju da postupe isto – otpišu do 10.000 kn, a zauzvrat će im taj iznos tretirati kao porezno priznati rashod u naplati poreza na dobit. Nepoznanica je, naravno, koliko će se vjerovnika odazvati, no očekuju suradnju. Mjera iznenađenja je i obustava ovrhe nad novčanim sredstvima nakon tri godine kroz Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
– Ovom mjerom ne diramo u sam dug niti će on biti otpisan. Cilj je obustaviti ovrhu na računima, a vjerovnik može izabrati neki drugi način naplate potraživanja – objasnio je premijer dodavši da im je misao vodilja bila činjenica da je postotak naplate nakon tri godine manji od 1%. Na ovaj bi se način odblokirala 71.291 osoba, a iznos duga u Fininu očevidniku, procjenjuju, smanjio za 32 mlrd. kn. Kvaka je što vjerovnik može krenuti u naplatu duga na drugi način, ali i ponovo pokrenuti ovrhu nad novčanim sredstvima, no u Vladi misle da će sad imati bolju informaciju o tome isplati li se krenuti u to s obzirom na red naplate, tim više što uvode predujam za predavanje ovršnih prijedloga.
Otvorena javna rasprava
Posljednja je mjera izmjena Zakona o stečaju potrošača uvođenjem stečaja po službenoj dužnosti za dužnike s glavnicom do 20.000 kn blokirane duže od tri godine. Bankrot nije prisilan, građani mogu dati prigovor, a za taj se dug ne smije ovršiti ni nekretnina. Takvih je građana oko 80.000: nakon završetka stečaja ne bi imali dug.
– Tek nakon otpisa znat ćemo koliko će biti stečajeva – mislimo oko 100 tisuća, ali možda i više – kaže ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Otvorena je javna rasprava u trajanju od 30 dana tijekom kojih očekuju povratne reakcije javnosti, a Vladina je namjera da se sva tri zakona usvoje do kraja proljetnog zasjedanja 30. srpnja. U srpnju bi išao i nacrt novog Ovršnog zakona. Reakcija Blokiranih već je stigla; mjere su ih zgrozile.
– Kao i svi prethodni eksperimenti vlasti koji su završili loše, i ovaj ide prema istom rezultatu – poručila je čelnica Blokiranih Miriam Kervatin, a tajnik Mario Strinavić nazvao je mjere “verzijom 2.0” oprosta duga Milanovićeve Vlade.
Koliko će uistinu biti manje dužnika i duga, nemoguće je procijeniti jer se mjere preklapaju, no i u optimističnoj verziji vojska blokiranih i dalje bi mogla brojiti oko 240 tisuća vojnika. Za njih vjerojatno najviše vrijedi premijerova poruka: Ispunjenje obveza je standard koji se mora poštovati. Bez poštovanja tih načela nema vladavine prava ni standarda na kojima je zasnovano naše članstvo u EU.
Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
a da pokrenemo akciju smanjimo glomaznu državnu upravu. ili akciju smanjimo plače političarima.