Za 38 milijuna Afganistanaca počelo je privikavanje na nove zakone i vladavinu talibana, nakon potpunog povlačenja snaga SAD-a i NATO-a poslije 20-godišnjeg rata. Počela je i prava borba za preživljavanje jer je Zapad Afganistance ostavio u životnoj nesigurnosti zbog sve gore ekonomske situacije u toj zemlji. I u vrijeme dok su snage SAD-a i NATO-a bile u njihovoj zemlji, Afganistanci su zbog siromaštva, korupcije i nepotizma pokušavali pronaći svoju sreću na Zapadu. Svjedočili smo kada su na tisuće Afganistanaca dnevno pokušavale proći balkanskom rutom, tako da je sada realno očekivati još veći broj Afganistanaca koji će pokušati svim silama doći do zemalja EU. Iranci objavljuju da se tisuće Afganistanaca pokušavaju preko planina ilegalno domoći Irana iz kojeg bi nastavili za Tursku, pa Grčku i dalje prema zapadu EU.
Daleko od očiju javnosti
Slike iz Kabula pokazuju velike redove ljudi ispred banaka koji čekaju u redu kako bi došli do svog novca. Državni službenici mjesecima nisu dobili plaće, a banke su jedva funkcionalne u državi koja je izolirana od međunarodnih financijskih institucija od 15. kolovoza i talibanskog preuzimanja vlasti. Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je na prijeteću „humanitarnu katastrofu“ dodavši kako su osnovne službe u opasnosti da potpuno propadnu.
Istodobno, u Kandaharu talibani žurno rade konzultacije s ostalim političkim strankama u Afganistanu te plemenskim vođama kako bi formirali vladu koja će voditi Afganistan. Prema svemu sudeći, talibanska vlada će funkcionirati na principu sustava kakav je u Iranu. Razlika je u tome što je Iran islamska republika, a talibani će Afganistan nazvati emiratom. Talibani planiraju imenovati mulu Hibatullaha Akhundzadu za vrhovnog vođu zemlje u “iranskom stilu”, gdje je vođa ajatolah, šef države i najviši politički i vjerski autoritet u njoj. Vrhovni vođa talibana Hibatullah Akhundzada predsjedat će vrhovnim vijećem koje se sastoji od 11 do 72 osobe, a sjedište će mu biti u Kandaharu.
Talibanski pokret u protekla četiri dana bio je na sastanku u Kandaharu radi formiranja nove vlade koja će biti sastavljena u roku od tjedan dana. U Iranu, kakvu god odluku da vlada donese, ticala se vanjske ili unutarnje politike, zadnju riječ ima vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei.
Otkad su preuzeli vlast u Afganistanu 15. kolovoza, više talibanskih čelnika istupilo je u Kabulu u javnost. Ali jedan od njih i dalje je u potpunoj tajnosti: njihov vrhovni zapovjednik Hibatullah Akhundzada. Čovjek specijaliziran za pravna i vjerska pitanja izašao je iz anonimnosti u svibnju 2016. kako bi preuzeo čelo tog islamističkog pokreta, koji je u to vrijeme bio pogođen unutarnjih previranjima. Imenovan je nekoliko dana nakon smrti svog prethodnika Mansoura, ubijenog u napadu dronom u Pakistanu. Odmah mu je glavni cilj bio ponovno ujedinjenje talibana. Oni su se našli u žestokoj borbi za vlast nakon Mansourove smrti i otkrića da je godinama skrivana smrt utemeljitelja, mule Omara.
Malo se zna o svakodnevnoj ulozi Hibatullaha Akhundzade koji je dobio titulu Mawlana (moj gospodar), čija se komunikacija svodi na rijetke godišnje poruke za islamske blagdane. Neki smatraju da je njegova uloga više simbolična nego operativna. Sin teologa, rođen u Kandaharu, kolijevci talibana na jugu Afganistana, taj je obrazovani muškarac i ranije imao veliki utjecaj na talibane – vodio je njihov pravosudni sustav.
Otkad su preuzeli vlast prije dva tjedna, 20 godina nakon što ih je s vlasti skinula koalicija pod vodstvom SAD-a, talibani šute o njegovim aktivnostima i nedavnim putovanjima. Talibani oduvijek imaju naviku svog šefa držati u sjeni. Utemeljitelj mula Omar vodio je život pustinjaka i rijetko je odlazio u Kabul u vrijeme kad je pokret bio na vlasti, 90-ih godina. Međutim, njegova riječ bila je zakon i nijedan od njegovih nasljednika nije doživio toliko poštovanje unutar pokreta.
Infiltrirani u sve slojeve
Američki predsjednik Joe Biden, koji se našao na meti kritika zbog odluke o nepripremljenom povlačenju američkih snaga iz Afganistana, odlučno brani svoju odluku o okončanju američkih ratova po svijetu.
– Ova odluka o Afganistanu nije samo o Afganistanu, već o okončanju velikih vojnih operacija kako bi se preoblikovale druge zemlje – kazao je Biden ističući da je SAD “predugo bio u ratu”.
Pravi izbor je bio između odlaska i eskalacije, rekao je o svojoj odluci nakon sporazuma koji je postigao Trump s talibanima 2020.: “Ili nastaviti obvezu koju je preuzela prethodna administracija i napustiti Afganistan ili reći da ne odlazimo i poslati desetke tisuća vojnika u rat.” Biden je, iako je povukao svoje vojnike iz Afganistana, najavio nastavak borbe protiv afganistanskog ISIL-a (ISKP), i to po svemu sudeći dronovima, kao i do sada (tako su, naime, likvidirani visoki dužnosnici ISIL-a i Al-Qa’ide u Pakistanu, Jemenu, Siriji i Iraku). Ali i potporom liberalnijim talibanima da ratuju protiv ISKP-a.
Zasigurno da će se biti teško boriti protiv Islamske države Horasan koja prema procjeni ima do 10 tisuća boraca i djeluje u Afganistanu. Provincija Horasan povijesna je regija koja je dio Afganistana i Pakistana. ISKP je prvo uključivao Afganistan i Pakistan, a onda su u svibnju 2019. godine proglasili odvojenu pakistansku provinciju. Borci Islamske države Horasan infiltrirani su u svim slojevima društva u Afganistanu i u Pakistanu i teško će ih se iskorijeniti. Kako su i obećali, talibani evakuiraju Amerikance i Britance i preostale strane državljane koji su ostali zarobljeni u Afganistanu. Velika Britanija u izravnim je pregovorima s talibanima o sigurnom izlasku iz Afganistana za britanske državljane i Afganistance koji su radili za tu zemlju.
>> VEČERNJI TV Večernjakov novinar o kaosu u Afganistanu: Ovih dana ćemo opet vidjeti val izbjeglica, možda i kroz Hrvatsku
Kad ih gledas, kao kad gledas filmove za vrijeme Isusa, kod njih se jos tako zivi, samo sto uz maceve imaju puske i zolje.