Laganje je glavni razlog zbog kojeg ljudi gube povjerenje, a motivacija za laganjem često proizlazi iz želje da se izbjegne konfrontacija i mogući sukob unutar odnosa. Iako laži nisu rješenje, ne postoji osoba na ovom svijetu koja ne laže. Razlika je samo u učestalosti laganja, ozbiljnosti laži i posljedicama koje one nose. Zapravo se priča o laganju svodi na tezu „svi lažu, samo je pitanje tko će biti uhvaćen“, a odgovore kako uhvatiti lažljivce na djelu, donosi vodeći stručnjak za laži u Hrvatskoj – Josip Pavliček.
Josip Pavliček je magistar kriminalistike i doktor kaznenopravnih znanosti i kriminologije. U 26 godina provedenih u Ministarstvu unutarnjih poslova bavio se istraživanjem najtežih kaznenih djela, upravljao različitim policijskim organizacijskim jedinicama, a 14 godina od toga proveo je kao profesor i voditelj katedre za kriminalistiku na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu. Metodologija specijalnog intervjuiranja i metodologija detekcije laganja područja su njegovog osobitog profesionalnog interesa i izučavanja.
Laganje, prema Pavličeku, počinje rano u našem životu, već u djetinjstvu. „Lažemo najčešće iz praktičnih razloga, a u djetinjstvu se često koristi kao sredstvo obrane kako bismo izbjegli neugodnosti, kazne ili neprilike. Kasnije, kako rastemo, suočavamo se s novim mogućnostima i potrebama za laganjem. Motivi za laganje su brojni, od osim spomenutih obrambenih motiva, do zaštite privatnosti, ostavljanja boljeg dojma, pokušaja dobivanja poslova za koje nismo kvalificirani te laganja kako bismo pomogli drugima“, tvrdi Pavliček.
Mnogi ljudi izbjegavaju priznati da lažu, ali istina je da je laganje sastavni dio života svakog čovjeka.
Na pitanje koliko često lažemo i postoje li relevantna znanstvena istraživanja na tu temu, odgovorio je: „Da bi mogli govoriti o učestalosti laganja u svakodnevnom životu potrebno je prvo definirati što je to laganje. Često se laganjem smatra samo izmišljanje odnosno krivotvorenje informacija, a zanemaruje prikrivanje relevantnih informacija ili selektivno korištenje istinitih informacija što također može dovesti do obmane drugih osoba. Uzmemo li u obzir takvo ekstenzivno određenje obmanjivanja dolazimo do opsežnijih procjena učestalosti laganja. Mislim da postojeća znanstvena istraživanja o učestalosti laganja ne odražavaju stvarno stanje tako da možemo samo nagađati koliko često ljudi lažu u svakodnevnom životu.“
Ljudi koriste različite vrste laži, ovisno o situacijama u kojima se nalaze kroz život. Josip tvrdi da laži i laganje dolaze u različitim oblicima i težinama. „Tehnički gledano, laž je laž, bez obzira na njezinu ozbiljnost. Međutim, razlika leži u posljedicama koje laži mogu izazvati. Postoje one koje nemaju ozbiljne posljedice, kao što je ona kada želimo utješiti prijateljicu jer joj frizura nije baš najbolje ispala, a postoje i laži s težim posljedicama kao što bi bilo da slažemo partnera i kažemo da ćemo mu platiti robu koju nam isporuči, a unaprijed znamo da to nećemo učiniti. Razlika je između te dvije laži u težini posljedica koje su izazvale. Zato smo skloni ponekad blagonaklono gledati na one laži koje nemaju ozbiljnijih posljedica, a strogo osuđivati one s teškim posljedicama“, kaže Josip.
Tema oko koje se najčešće vode rasprave je koji spol više laže, muškarci ili žene te postoje li određena zanimanja ili nacionalnosti koje su više sklone laganju od drugih. Iako postoje istraživanja o učestalosti laganja prema različitim kriterijima, Pavliček upozorava na metodološka ograničenja koja često utječu na zaključke tih istraživanja. „Konkretno, ne može se sa sigurnošću tvrditi tko češće laže. Činjenica je da svi lažemo, a koliko često to radimo ovisi o različitim faktorima“ – zaključio je.
Iako smo se kroz mnoge knjige i serije trudili usavršiti svoju sposobnost prepoznavanja tuđih laži, ona se produbila i našla novi dom. Ukorijenjena je i u medijskom i tehnološkom okruženju u kojem svakodnevno djelujemo, poprimila je različite oblike i postala gotovo neuhvatljiva. Josip Pavliček, kao stručnjak ovog područja, pričat će o tome kako se sve može prepoznati laž na TEDxZagreb konferenciji koja će se održati u četvrtak, 16. studenog, u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma. Glavna tema konferencije je The Future Reimagined te će okupiti sveukupno 12 inspirativnih govornika iz brojnih zanimljivih područja, od umjetne inteligencije, arhitekture i predikcije zdravlja do radnih mjesta i krizne komunikacije koja je posebno aktualna.
Ne propustite ovogodišnje izdanje konferencije, a uz glavni program, očekuje vas glazbeni nastup mlade hrvatske glazbenice, Lare Demarin i bogat networking sadržaj. Broj karata je ograničen, a dostupne su putem Entrio sustava. Sve detalje o ovogodišnjem izdanju pronađite na službenoj stranici događaja.
