Građani Kosova danas su izašli na izvanredne parlamentarne izbore na kojima su se stranke većinskih kosovskih Albanaca natjecale za 100 zastupničkih mjesta, dok je manjinskim nacionalnim zajednicama zajamčeno 20 mandata, od kojih će 10 podijeliti srpske stranke. Kosovare i Europu najviše je zanimalo hoće li doći do promjena s obzirom na to da su dosadašnje vlade sve bile predvođene ratnim komandantima nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova, koje zemljom vladaju više od 12 godina.
Nakon zatvaranje birališta, središnje izborno povjerenstvo (CIK) objavilo je preliminarne podatke o izlaznosti većoj od 44 posto, a prve izlazne ankete pokazuju prednost pokreta Samoodređenje Albina Kurtija s procijenjenih 28 do 30 posto osvojenih glasova.
Slijede Demokratski savez Kosova Ise Mustafe s 27 do 30 posto, Demokratska partija Kosova Hashima Thacija i Kadrija Veselija s 22 posto, te koalicija Alijanse za budućnost Kosova i Socijaldemokratske partije Ramusha Haradinaja i Agima Cekua s 10 do 12 posto. Pravo glasa imalo je oko 1,9 milijuna birača u svih 38 kosovskih općina, a za 120 zastupničkih mandata natjecalo se 1.067 kandidata iz 25 stranaka i koalicija. Kosovske izbore promatrala je EU sa stotinjak dužnosnika te predstavnici više od 40 nevladinih organizacija i udruga.
Izvanredni izbori pravilo
Izbori su raspisani zato što je šesti saziv kosovskog parlamenta raspušten u kolovozu poslije ostavke premijera Ramusha Haradinaja 19. srpnja, koji se povukao s dužnosti zbog poziva na svjedočenje Specijalnog suda za ratne zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK-UČK) u Haagu.
Ovo su sedmi parlamentarni izbori na Kosovu i svi su do sada, nakon proglašenja neovisnosti Kosova 2008., održani kao izvanredni. Izbori se na Kosovu održavaju u trenutku kada se najmlađa država Europe nalazi u dubokoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj krizi. Gotovo sve albanske stranke unaprijed su isključile koaliranje s Demokratskom strankom Kosova (PDK) predsjednika Hashima Thaçija, tvrdeći da su u partnerstvu s tom strankom u nečemu bile prevarene.
Kako se i predviđalo, nijedna stranka neće moći lako formirati vladu jer neće imati većinu za to. Analitičari smatraju kako će pokret Samoopredjeljenje na čelu s Albinom Kurtijem ući u koaliciju s Demokratskim savezom Kosova Ise Mustafe te se očekuju izuzetno teški pregovori s obzirom na to da Albin Kurti želi biti novi premijer Kosova. S druge strane, stranka LDK želi da premijerka bude njihova kandidatkinju za premijersku funkciju, 37-godišnja pravnica i zastupnica u parlamentu, Vjosa Osmani.
Politika kao “muški posao”
Na Kosovu Osmani već nazivaju balkanskom Angelom Merkel zbog njenih čvrstih i principijelnih stavova i vizije oko vođenja države. Osmani glasi kako aktivna političarka bez dlake na jeziku, a njezinu kandidaturu pozdravili su aktivisti za rodnu ravnopravnost, ali i brojni građani koji ocjenjuju da je riječ o pozitivnom koraku na političkoj sceni Kosova kojom dominiraju muškarci. Osim albanskog, govori engleski, turski, španjolski i srpski jezik, a magistrirala je i doktorirala na sveučilištu Pittsburgh.
kad se sve zbroji,to je otprilike 120 posto...