Jedan mjesec, trideset jedan dan, 744 sati – tako u prosjeku, iako je ove godine bio sve samo ne tipičan, ožujak izgleda običnom čovjeku. Udrugama, međutim, barem tako pokazuju podaci Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, treći je mjesec 2020. imao čak 2698 dana jer upravo su ih toliko odradila različita udruženja volontirajući.
Što nisu radili?
Krizno volontiranje je to, ako ćemo posve precizno, a 290 udruga provelo je 64.754 sata pomažući u prvom mjesecu pandemije koronavirusa. U ožujku, kaže Ministarstvo demografije, u aktivnostima je sudjelovalo 6011 volontera, dok ih je u travnju bilo nešto manje, odnosno točno 5954. Sate za prošli mjesec još nisu izbrojili, ali iz udruga poručuju kako ni u travnju nisu mirovali. A što su radili?
Pa možda je bolje pitati što nisu jer nosili su namirnice i gotovu hranu starijoj populaciji, šivali su zaštitne maske, iz aviona istovarivali opremu za medicinare, javljali se na telefonske linije za psihološku pomoć, snimali videe u kojima su ljude u izolaciji učili plesti ili slikati, dostavljali lijekove, klincima preko neta čitali bajke, završne razrede srednje, također putem mreže, pripremali za maturu, pomagali beskućnicima i niz još drugih aktivnosti zbog kojih su upravo ovi ljudi mnogima olakšali razdoblje potpune izolacije. Najveći broj volontirajućih sati prijavila je udruga za pomoć mladima Help iz Splita, čiji su članovi tijekom ožujka odradili 2250 sati. Njima je COVID, kako nam sami kažu, dodatno zakomplicirao život jer, među ostalim, u njihove prostorije dolaze i ovisnici po čisti pribor, kao i na različita testiranja.
– Kako je riječ o rizičnoj populaciji, uopće nismo isprva znali na koji način pomoći, a ni kako ćemo doći do njih. Odlučili smo da ćemo standardni pribor, a onda i zaštitne maske, rukavice i hranu ostavljati na lokacijama na kojima naši korisnici inače borave. To se pokazalo kao odličnaideja, a i sami su nas korisnici iznenadili kako su dobro prihvatili taj novi način distribucije. Na kraju je taj naš pristup završio i u novoj publikaciji Europske komisije o utjecaju korone na pružanje usluga osobama koje uzimaju drogu – kaže nam Nevenka Mardešić iz Helpa, koja odmah dodaje da je udruga skupila velik broj sati u kriznom volontiranju i zbog stranaca koji su se u tom trenutku našli u Splitu, a nisu željeli doma. Kako objašnjava N. Mardešić, još od 2003. Help, preko Europske udruge solidarnosti, uzima državljane i drugih zemalja, što na stručnu praksu, što na volontiranje.
Mobilizirao ih stožer
– Neki su se u početku pandemije našli kod nas i jednostavno odlučili da žele ostati pomagati – kaže naša sugovornica, čija je udruga, s još pedesetak njih na području Dalmacije, skupila i 7,7 milijuna kuna vrijednu donaciju za uređenje i opremanje Respiratorno-intenzivističkog centra KBC-a Split. Sedamsto je to tisuća kuna više, usput budi rečeno, nego što sve hrvatske udruge zajedno na godišnjoj bazi dobivaju sredstva za rad od države. A kad državi treba uskočiti, oni to i naprave. Najbolji su primjer za to izviđači, točnije Savez izviđača Hrvatske, koji je ožujak proveo volontirajući točno 1760 sati.
Mobiliziralo ih je, kao što su prijavili sa svojim satima Ministarstvu demografije, Ravnateljstvo civilne zaštite, a izviđači su postavljali krevete u Arenu Zagreb, modularne šatore ispred šest bolnica u metropoli, isti je broj bio i aviona iz kojih su istovarili i za daljnji transport prepakirali pristiglu medicinsku opremu i pribor, čistili su glavni grad nakon potresa, pa su još našli i vremena da djeci online pomažu pri učenju. Među rekorderima u satima volontiranja još su, naravno, Crveni križ, Naši snovi iz Vrbovca, CDP Rijeka, Trim Vrboska s Hvara, Caritas te Udruga branitelja i veterana vojne policije iz Domovinskog rata.
