Kontroverzno, no ipak logično, pokazalo se da do najvećih otkrića dolazi nakon velikih kriza. U američkom je građanskom ratu željeznica doživjela procvat koji je nakon tog rata kulminirao spajanjem dviju američkih obala. Općenito, ratovi su donijeli značajan napredak u razvoju raznih tehnologija koje su kasnije korištene u mirnodopska vremena. Ekonomske, pak, krize tjeraju čovječanstvo na izume koji će donijeti nove prihode, štedjeti i bolje iskorištavati resurse...
Nikad nije bilo više ideja pretočenih u konkretne izume, jer živimo u vremenu iznimnog napretka tehnologije. Kako će svijet izgledati sutra, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti. No može se nabrojiti koji će izumi doista doživjeti primjenu, nadamo se ne uvijek komercijalnu. Recimo, jedna od ideja koja je danas praktično već u upotrebi jest virtualna stvarnost. Ta tehnologija replicira okolinu u kojoj je moguće simulirati fizičku prisutnost u nekim stvarnim ili izmišljenim mjestima, ali i omogućiti korisniku interakciju u tako umjetno stvorenu svijetu, i to uključujući vid, sluh, dodir, miris i okus.
Hologrami se već naveliko koriste u različite svrhe pa su danas kompanije kojima se procjenjuje najveći potencijal upravo one iz područja razvijanja virtualne realnosti. Da je Japan umjesto Katara dobio organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu, vjerojatno bismo gledali utakmice kao da smo na licu mjesta – putem holograma. No, zato smo na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Brazilu vidjeli budućnost koja je već ovdje. Početni udarac na utakmici otvaranja između brazilske i naše reprezentacije izveo je jedan paraplegičar koji se nalazio upravo u eksoskeletonu, "odijelu" koje očito može zaobići tjelesna ograničenja i kod tako teških bolesnika.
Sasvim je sigurno da takve bolesnike čeka jedna druga budućnost, i to vrlo uskoro. Iako je autoindustrija u dosta dubokoj i sada već poduljoj krizi, ipak dosta novotarija dolazi upravo odande. Prije svega, treba reći kako u toj industriji ništa više neće biti kao prije jer najvažnija dostignuća ne dolaze više iz nekadašnjeg centra svjetske autoindustrije, Detroita, već iz Silicijske doline. Najdalje je u razvoju bespilotnog automobila došao upravo Google iako ga u stopu prate proizvođači konvencionalnih automobila poput Audija kojima više nije strano pojaviti se u podjednakom svjetlu na lasvegaškom CES-u, najvećoj izložbi potrošačke elektronike u svijetu kao i na tradicionalnom salonu automobila u Ženevi.
Jedan čovjek iz Silicijske doline pogotovo je zastupljen u novitetima. Elon Musk ne samo da je postavio Teslu kao mjernu vrijednost za automobil potpuno pogonjen električnom energijom nego je dokazao i kako nositelj napretka u svemirskim letovima ne mora uvijek biti NASA ni kakva velika država.
U ne tako dalekoj budućnosti očekuje se da će njegov koncept Hyperloop biti pretočen u stvarnost, dio koje će biti scene čak iz nedavno snimljenih znanstveno-fantastičnih filmova. Pitanje je samo na koje će točno gorivo ići automobil budućnosti te tko će njime upravljati. Ako uopće itko i bude upravljao.
Medicina je još jedno područje koje donosi brojne nove ideje i izume. Da čovjek bez nogu može do Olimpijskih igara u sprintu, dokazao je Oscar Pistorius, eksoskeleton smo spomenuli, no područje liječenja ono je u kojem će čovječanstvo ostvariti možda i ponajveći napredak.
Manipulacija genima postavila je pitanje je li moralno "dizajnirati" bebe. U svijetu već postoje neke klinike koje zainteresiranima nude uslugu da roditeljima, ako već ne žele "naručiti" osobine za svoje dijete, "pročitaju" kakvo će im ono biti, od čega bi moglo bolovati, čemu bi moglo biti sklono... No, ako uspije plan o povezivanju živaca u leđnoj moždini, to ne znači samo "presađivanje" glave već nitko nakon teških nesreća neće biti paraliziran do kraja života.
Zaista, ako ste mislili da je ono što ste gledali u Zvjezdanim stazama tek plod briljantna uma Genea Roddenberryja, ozbiljno ste se prevarili.
>> Sigurnije je bez vozača? Google radi na bespilotnim autima
A VL ce se pisati sam, i nitko nece niti primjetiti razliku ...