Drveni simboli

Vraćanjem mostova obnovit će se tradicijska baština

'mostovi01_bo1_sis_040211'
Foto: ''
1/4
05.02.2011.
u 09:37

Lokalna vlast i državne tvrtke zajedno pokrenuli projekt rekonstrukcije drvenih mostova

Rekonstrukcija drvenih mostova u Selcu i Gredi mogla bi ove godine napokon razveseliti stanovnike tih mjesta, ali i otvoriti nove perspektive u turizmu.

Zapušteni krajevi

Naime, na inicijativu lokalnog stanovništva i načelnike općina Lekenik i Martinska Ves prije nekoliko godina pokrenuta je suradnja s Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama te Javnim ustanovama za zaštitu prirode Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije kako bi se pitanje obnove drvenih mostova Turopolja i Odranskog polja napokon riješilo. Predstavnici tih općina i ustanova okupili su se protekli tjedan na radnom sastanku, a s aktivnostima su već krenuli ovaj tjedan.

– Stručnjaci iz Hrvatskih voda izašli su na teren kako bi snimili situaciju te popisali lokacije na kojima trebamo poraditi, a sada ćemo odrediti prioritete. Ipak, možemo reći da su najbitniji trenutačno popravci na postojećim mostovima u Selcu i Gredi, a zatim slijedi rekonstrukcija onih koji su nekada postojali, ali ih više nema. Nadamo se da bismo Selce i Gredu već ove godine mogli napraviti – objasnila je Marija Vizner, koordinatorica projekta te savjetnica direktora Hrvatskih voda Jadranka Husarića.

Dotrajalost postojećih mostova te nepostojanje ostalih drvenih mostova koji su nekad povezivali stanovništvo desne obale Save s lijevom i naseljima od Siska do Velike Gorice više godina velik su problem, a jedan je od glavnih uzroka zapuštanja tih krajeva te smanjenja populacije. S obzirom na svoju bioraznolikost i bogatu tradiciju, Turopolje i Odransko polje potencijalna su turistička destinacija. Ono što se očekuje nakon rekonstrukcije mostova jest i privlačenje turista u ove krajeve jer je riječ o idealnim biciklističkim i pješačkim stazama kroz netaknutu prirodu. Tu su i retencijska polja obrane od poplava Siska i Zagreba, prostrane pašnjačke površine, a prisutne su i brojne ugrožene vrste ptica, poput štekavca, kosca, crne i bijele rode te vodozemaca, gmazova, kaćuna i kockavica. Ta područja zaštićena su i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Osnovati akcijske grupe

– Obnovom i sukcesivnim vraćanjem starih drvenih mostova na ključnim komunikacijskim točkama obnovit će se tradicijska baština i unaprijediti prometna infrastruktura te omogućiti stanovništvu razvijanje turističkih, poljoprivrednih i održivih gospodarskih djelatnosti – ističe Jadranko Husarić. Hrvatske šume u projektu će sudjelovati angažiranjem svojih stručnjaka te donacijom drvnog materijala.

Obnova mostova odvijat će se u sklopu pilot-projekta koji su inicirale Hrvatske vode "Integriranim upravljanjem i održivim razvojem za budućnost Turopolja i Odre". Projekt će uključiti stanovništvo i predstavnike lokalne uprave tih područja te poljoprivrednike i turističke djelatnike.

– Uskoro krećemo sa sastancima, gdje ćemo definirati što sve možemo napraviti, od kratkoročnih do dugoročnih ciljeva. Mostovi idu u sklopu projekta, no da ne čekamo formiranje radnih skupina, krenuli smo odmah s tim dijelom – ističe Marija Vizner.

Planiraju osnovati LAG, lokalnu akcijsku grupu koja će kao pravna osoba moći pisati projekte i kandidirati se na međunarodne fondove Lider programa, ali i druge fondove EU.

Komentara 3

OB
-obrisani-
10:06 05.02.2011.

Lijepo. Drveni mostovi su prekrasni, romantični.

SV
sveznalica100
10:04 05.02.2011.

ne dajte samo da Vam Kalmetino ministarstvo radi izračune i troškovnike

Avatar Glina74
Glina74
17:55 05.02.2011.

Izašlo je njih 10-tak da pogledaju stari most i da naprave radne komisije i one ponovo izlaze na razgledavanje starog mosta i svaki dobiva dnevnicu od 700 kuna plus odlazak na odojka i na prežderavanje im lokanje kada to sveto sve zbrojiš mogli su več napraviti pola mosta bez izlaska koje kakovih komisija da su samo dobrog zimermana poslai da to pogledai on bi za pola sata gotov i stručno procijenio i može prioniti na posao

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije