Vatreni crv

Vratili su se: Na Jadranu ponovno uočen proždrljiv i za ljude opasan morski predator

Vatreni crv
Foto: Pixabay
30.06.2020.
u 19:27

Vatreni crv od opasnosti se brani – otrovom. Na tijelu životinje su četine, a pri dodiru ispustit će otrov koji izaziva svrbež.

Vatreni crvi vratili su se na Jadran. Nakon što su se ova neobična morska bića pojavila prošle godine, ponovo su uočena na nekim dalmatinskim otocima, i to ne baš u malom broju, kako javljaju dalmatinski internetski portali. Prije godinu dana priča o crvu koji terorizira kupače krenula je iz Rogoznice. Oglasili su se znanstvenici koji su napomenuli da su vatreni crvi opasni i za čovjeka i za druge stanovnike mora, poput zvjezdača.

Opisan je kao šaren, otrovan i proždrljiv, a zove se “vatreni” zbog svoje crvene boje, koja se prelijeva. Prepoznatljiv je i po bijelim čupercima koji mu krase tijelo, a dugačak je do 30 centimetara. Na sebi ima tanke četine koje ispuštaju toksine zbog kojih je njegov dodir bolan.

Uzrok globalno zagrijavanje

Uzrok je, treba li posebno naglašavati, globalno zagrijavanje. O ovom se morskom predatoru u domaćim enciklopedijama može pronaći malo, samo na Priroda Hrvatske, web-stranici našeg poznatog stručnjaka za okoliš Gorana Šafareka. Tamo piše da je, iako mu je naziv crv, točnije reći mnogočetinaš iz skupine kolutićavaca, dakle srodnih gujavicama na kopnu. Najčešće je dugačak 5-10 centimetara. Tijelo ove zanimljive životinje čine brojni i gotovo istovjetni kolutići, kojih može biti i do 100. Ti su kolutići plavo-sivo-ružičasti i međusobno su vidljivo odvojeni tankom svijetložutom linijom. Na bokovima su vidljive crvene ili smeđe škrge. Dalje se u opisu ovog morskog bića opisuje da mu ispod škrga iz segmenata izbijaju bijele hitinske četine koje su obično spuštene prema dolje.

Osjeti li da je u opasnosti, crv četine širi i podiže prema gore u obrambeni položaj. Četine su vrlo tanke, čvrste poput iglica i na sebi nose otrov. Vrhovi lako pucaju te otrov prodire u tkivo grabežljivca ili neopreznog ronioca. Otrov izaziva jaku iritaciju, javljaju se crvenilo i dugotrajan svrbež, a otud i ime ove vrste. U osjetljivijih ljudi može čak nastati kratkotrajna paraliza dijela tijela. Treba što prije ukloniti eventualno zaostale četine ljepljivom vrpcom, rukavicom ili krpom i ubodeno mjesto isprati hladnom morskom vodom. Poslije toga na mjesto uboda treba staviti obloge od alkohola i namazati ga nekom od antihistaminskih masti. Ako su simptomi teži, treba potražiti liječničku pomoć.

Hrani se i strvinama

Ovu vrstu nalazimo u Atlantiku i Sredozemlju. U toplijim morima živi na koraljnim grebenima i hrani se koraljima. U nas živi na kamenom dnu, katkad muljevitom, ili u livadama cvjetnicama. Hrani se sitnim organizmima poput koralja, rakova, ali je i strvinar pa se hrani uginulim ostacima riba i drugih organizama. Čest je na mjestima na kojima ribari odbacuju nekvalitetan i neželjen ulov. U doba razmnožavanja ženke vatrenog crva dolaze u plićak i počinju emitirati zelenkasto-fosforescentni sjaj. To privlači mužjake koji odgovaraju na isti način. Kad se nađu zajedno, izlučuju spolne stanice te nastaje oplodnja, piše na Prirodi Hrvatske.

Ključne riječi

Komentara 6

Avatar EtTore
EtTore
14:02 01.07.2020.

Di su turisti? Sezona breci!

AF
Alen_Forces
20:29 21.08.2021.

Velika laž da su opasni za ljude. Imam ih u akvariju nabo sam se stotinama putanna njih, nista mi bilo nije osim malo peckanja. Kao drugo prozdrljivi su jer čiste sac otpad pred sobom, znaci dobri su za sve di se nalaze, tako da glupost od naslova i velika laz. Lp

KR
Kres7787
13:24 05.07.2020.

Ja sam ih na Hvaru prosle godine rijesavao. Dok sam vadio 1 skoro iz plicaka sam primjetio da ih ima svuda i odustao. Izgledaju kao da su iz pakla ispali..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije