Vrhovni sud Republike Hrvatske danas je odlučio da nema zastare potraživanja preplaćenih kamata u pojedinačnim sporovima koje su bivši dužnici kredita u švicarskim francima pokrenuli nakon donošenja kolektivne presude Visokog trgovačkog suda u slučaju „franak“. Sud je utvrdio da je kolektivnom tužbom zastara prekinuta i teče iznova, od pravomoćnosti odluke o ništetnosti kamata 13. lipnja 2014. godine. Odluku o konketnom slučaju objavio je na svojoj web stranici i može se naći na linku http://www.vsrh.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/2018dok/Priopcenje_VSRH_Rev-2245-2017-2.pdf.
Vrhovni je sud odlučivao o konkretnom slučaju u kojem je tuženik, zaštićen kraticom Z.B. d.d. Zagreb, što je očigledno Zagrebačka banka, tražio reviziju rješenja Županijskog suda u Osijeku, prema kojem također nema zastare. Odluku je donijelo sudskog vijeće kojim predsjedava Renata Šantek, a u sastavu su mu Željko Glušić, Gordana Jalšovečki, Damir Kontrec i Ante Perkušić.
Dosad je po osnovi potraživanja preplaćenih kamata pokrenuto 4000 individualnih tužbi, a posljednjih nekoliko godina doneseno je 15 pravomoćnih sudskih presuda prema kojima banke moraju vratiti preplaćene kamate. No, sporno je bilo pitanje zastare – pitanje je li kolektivni postupak utjecao na zastarni rok.
- Danas je donesena odluka godine na Vrhovnom sudu. Svi dužnici obuhvaćeni kolektivnom tužbom imaju pravo potraživati preplaćene kamate, uključujući zatezne kamate. Ne očekujem sada masovne tužbe, no ova odluka omogućava potpuno obeštećenje 120 tisuća bivših i sadašnjih dužnika, oštećenih nezakonitim povećanjem kamatnih stopa – komentirao je u Hrvatskom saboru presudu zastupnik Snage Goran Aleksić.
U obrazloženju Vrhovnog suda stoji da, pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare te ona počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe, 13. lipnja
2014.
- Prilikom donošenja takvog shvaćanja posebice se imalo na umu postojanje znatnih teškoća prilikom ostvarivanja restitucijskih zahtjeva iz ništetnih ugovora, zbog toga što takvi zahtjevi zastarijevaju u relativno kratkom zastarnom roku od pet godina, neovisno o tome što se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi.
Dakle, u nedostatku posebnih zakonskih odredaba koje bi izričito uređivale prekid zastare zbog pokretanja postupka radi zaštite kolektivnih interesa i prava, a vodeći i računa o tome da potrošači mogu ostvariti djelotvornu pravnu zaštitu bez obzira na kratak restitucijski rok iz ništetnih ugovora i bez obzira na to što je odredbom čl. 140. Zakona o zaštiti potrošača propisano da pokretanje ili vođenje postupka radi zaštite kolektivnih interesa potrošača ne sprečava potrošača da protiv trgovca pokrene pojedinačni postupak radi zaštite svojih povrijeđenih subjektivnih prava, revizijski sud nalazi da je vođenjem kolektivnog spora došlo do prekida zastare, jer u protivnom vođenje postupka kolektivne zaštite u opisanim okolnostima ne bi imalo smisla – pojasnili su suci Vrhovnog suda.
Zanimljivo je i da se pozivaju na pravo EU, kao legislativu nadređenu nacionalnom zakonodavstvu, te konkretnu presudu u objedinjenom slučaju Francisco Gutiérrez Naranjo i Ana Maria Palacios Martínez protiv banaka Cajasur Banco i Banco Bilbao Vizcaya. Europski sud je u tom slučaju utvrdio i definirao pravila koja vrijede neovisno o tome je li ugovorna odredba proglašena nepoštenom u postupku individualne ili kolektivne zaštite od nepoštenih odredaba.
- Prvo pravilo o ex tunc učincima utvrđenja da je ugovorna odredba nepoštena ide u pravcu da ti učinci djeluju unatrag od trenutka sklapanja ugovora. Smatra se da nepoštena ugovorna odredba nikad nije ni bila ugovorena, tako da ne može imati učinak u odnosu na potrošača. Sudsko utvrđenje nepoštenosti takve odredbe mora, u načelu, imati za posljedicu ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije potrošača u kojoj bi se on nalazio da navedene odredbe nije bilo. Drugo pravilo jest da proglašenjem ugovorne odredbe nepoštenom za potrošače nastaje subjektivno pravo na restituciju, i treće pravilo jest da potrošač ima pravo na punu restituciju svih neosnovano isplaćenih iznosa od trenutka sklapanja ugovora, neovisno o tome kada je utvrđeno da je ugovorna odredba nepoštena – piše u presudi Vrhovnog suda.
Udruga Franak sutra će održati i konferenciju za novinare na kojoj će detaljnije o presudi govoriti odvjetnice Nicole Kwiatkowski i i Patricia Đurić.
Bravooo...!!!😁😁😊😊😊