Nakon napisa da bi se zbivanja na američkoj burzi i kamatna politika FED-a mogli preliti do Hrvatske do te mjere da se najavljuje era skupih kredita, taman kad su se kamate donekle “upristojile”, raspitali smo se kakve prognoze daju oni koji su na izvoru – bankarski analitičari. Prema njihovim najavama, referentne bi kamate mogle početi rasti dogodine, ali vrlo blago – ne slijedi, znači, nikakav kamatni Armagedon.
Zbog “pregrijanosti” američkog gospodarstva, ekspanzivnija porezna politika kroz veće porezno rasterećenje i državnu potrošnju stvara pritiske na monetarnu vlast da agresivnije podiže kamatne stope, a smanjenje nekonvencionalnih mjera ekspanzivne monetarne politike očekuje se i u EU krajem ove godine te bi Europska središnja banka sredinom sljedeće godine mogla početi podizati ključne kamatne stope, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Bankari to zovu “normalizacijom” kamatnih stopa. Alen Kovač, direktor ureda za ekonomska istraživanja Erste banke, poručuje da u ovoj godini još uvijek očekuju nastavak blagog pada kamatnih stopa u Hrvatskoj, s obzirom na to da referentne kamatne stope u eurozoni zasad ostaju na rekordno niskim razinama.
– No, smjer monetarne politike također ide u smjeru normalizacije i izgledno početku trenda podizanja referentnih kamatnih stopa tijekom 2019. – najavljuje Kovač. Koliki bi rast mogao biti, prilično precizno pojašnjava Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Banka.
– Vjerojatno govorimo o nekih deset baznih bodova, i to oko srpnja 2019. HNB ima manevarskog prostora da i nakon eventualne odluke ECB-a o smanjenju financijskog stimulansa održi mjere financiranja poticajnima, naravno, pod pretpostavkom da se smanji rizik koji proizlazi iz javnih financija – kaže Stojić, implicirajući da do rasta kamata u Hrvatskoj uopće ne mora ni doći. Iz RBA podizanje kamatnih stopa očekuju najranije na kraju prvog tromjesečja 2019.
– Nakon prvog povećanja kamatnih stopa očekuje se kako će dinamika daljnjeg podizanja biti izrazito blaga, unatoč snažnijoj dinamici u povijesti, s očekivanim rastom od oko 0,75 baznih bodova između sredine 2019. i kraja 2020. – procjenjuju analitičari RBA, ali i napominju da glavna referentna stopa u sljedećih nekoliko godina ipak ostaje – depozitna. A ona se u bankarskom sustavu oslanja na višak likvidnosti od gotovo 1900 milijardi eura koji – raste. Višak likvidnosti u Hrvatskoj je veći od 27 milijardi kuna.
