Tijekom treće godine arheoloških istraživanja na lokalitetu Šarengrad, nedaleko od Iloka, arheolozi Muzeja Grada Iloka pronašli su paljevinski ukop slavenskog horizonta. Prema riječima voditeljice istraživanja Andree Rimpf s tim pronalaskom Šarengrad Klopare groblje predstavlja i prvo groblje biritualnog, odnosno dvostrukog ukapanja na tlu RH koje obuhvaća razdoblje Drugog avarskog kaganata.
Pojasnila je kako je riječ o lokalitetu koji je djelomično devastiran 2006. godine prilikom odvoza zemlje s lesne grede koja prati tok Dunava, a za koji se do tada nije znalo. U prve dvije sezone arheoloških istraživanja, provedenih 2016. i 2017. godine, istraženo je 48 grobova koji su prema nalazima atribuirani u kasnoavarsko razdoblje (8. stoljeće).
Posebnost ovog lokaliteta je što predstavlja prvu stručno i znanstveno istraživanu nekropolu iz ovog razdoblja u Hrvatskom Podunavlju. Naime, na prostoru istočne Hrvatske avarodobni nalazi i groblja istražuju se od kraja 19. stoljeća, s većim intenzitetom u drugoj polovini 20. stoljeća, a unatrag desetak godina ponovno se istražuju u većem broju.
Međutim, nekropola u Šarengradu prva je istraživana na obali Dunava. Od nalaza koji su otkriveni u prethodnim sezonama iz iločkog muzeja izdvajaju veći broj (ukupno 8) ukopa konja s konjanicima te grobove ratnika s pojasnim garniturama i oružjem.
- Iako ovi nalazi sugeriraju ratnički karakter ove zajednice antropološka istraživanja ipak upućuju na život mirne, sjedilačke populacije. Potpuna analiza i interpretacija ovog lokaliteta planirana je u skoroj budućnosti, nakon što se obave svi potrebni restauratorski, konzervatorski i istraživački radovi, navodi Rimpf.
Ove godine za istraživanje je otvorena površina od 600 m2 gdje se uočavaju promjene u avarodobnom grobnom ritualu. Više je dječjih ukopa, a u potpunosti su izostali ukopi muškaraca ratnika i konja s konjanicima. Rimpf dodaje kako su razlike vidljive i u prilaganju grobnih priloga tako da pokojnici više nemaju popudbinu u hrani (lonci, životinjske kosti), a siromašniji je i spektar elementa nošnje.
- Preliminarno možemo reći da se radi o ukopima sa samog kraja avarodobne prevlasti u Panononskoj nizini (početak 9. stoljeća), kada u naše krajeve dolaze Franci. Promjene u grobnom ritualu vezane su uz opću nestašicu (pomanjkanje hrane) ili uz promjene u društvu (pokrštavanje i promjena poganskih načina ukopa), kaže Rimpf.
Ističe i kako posebno iznenađenje predstavlja otkriće paljevinskog groba u kojeg je položen spaljeni ostatak pokojnik, za razliku od do sada istraživanih kosturnih ukopa. Ritual incineracije ili spaljivanja povezuje se s doseljenjem Slavena na ove prostore, a paljevinska groblja u Hrvatskoj datiraju se od 7. do 9. stoljeća.
Nalazima paljevinskih grobova lokalitet Šarengrad Klopare postaje 4. lokalitet s paljevinskim ukopima u kontinentalnoj Hrvatskoj, te 9. u cijeloj Hrvatskoj pri čemu iz iločkog muzeja posebno naglašavaju činjenicu da se radi o prvom ranosrednjovjekovnom biritualnom groblju u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Pronađene posude – lonci u funkciji urne tipični su ranosrednjovjekovni lonci, a osim paljevine u urni istražena je i jedna paljevina u jami, što nije neuobičajen način ukopa.
Knez iz Bojne
