Robert Wilson, prvi direktor Fermilaba, velikoga američkog pogona fizike čestica, na pitanje Kongresa koliko će novi laboratorij pridonijeti obrani SAD-a, 1969. je odgovorio: "Novo znanje ima mnogo veze s čašću i domovinom, ali nema nikakve veze s obranom zemlje, osim što pridonosi da bude vrijedna obrane".
Bio je to hrabar odgovor, toliko hrabriji što je dan dok su se američki fizičari čestica još uvijek kupali u slavi stečenoj time što su svojim političkim gospodarima podarili najprije atomsku, zatim hidrogensku bombu. Odana je tajna, ali bila je to istina.
Znanost je čudna zvjerka. Glava joj je u oblacima, a obje noge čvrsto ukopane u zemlju. Kao rezultat, unosi revoluciju u ljudski život, intelektualno i praktično. Činjenica što je današnji mentani krajolik gotovo neprepoznatljiv prema onome otprije, recimo dva stoljeća, gotovo se posve može pripisati radu dviju skupina mislilaca: znanstvenika i ekonomista. Dodate li tome popisu inženjere, dobit ćete objašnjenje zašto je fizički, komercijalni i politički okoliš tako radikalno izmijenjen.
Nova definicija siromaštva
Za većinu ljudi uglavnom je najznačajnija druga kategorija promjena. Znanošću inspirirana industrijska revolucija donijela je najveće poboljšanje uvjeta ljudskoga života od izuma poljodjelstva u mlađem kamenom dobu. Donijela je toliko pouzdano kruh na stol da ljudi u bogatim društvima danas definiraju bijedu ne kao skapavanje od gladi nego kao neimanje televizora u kući.
Ali kao što je svojedobno izjavio utemeljitelj alternativnoga sustava vjerovanja, čovjek ne živi samo od kruha. Iako je dobrobit suptilnija. Pokazalo je da je svemir mnogo veći i stariji nego što se mislilo još za života današnjih ljudi te da fino tkivo stvarnosti, dakle, i uvjeti potrebni da bi nastali ljudi, prije svega ovisi o česticama koje su gotovo nezamislivo sićušne, te o fizičkim zakonima koji su u ravnoteži na oštrici noža.
Nezamjenjivo shvaćanje
Ali od lijepih se riječi još nitko nije najeo, pa bi nepopravljivi praktičari mogli upitati zašto porezni obveznici širom svijeta moraju plaćati za otkrića. A oni koji vjeruju u Boga jamačno bi trebali imati dovoljno strahopoštovanja prema Njegovu stvaralaštvu da bi ga valjano shvatili. Oni koji ne vjeruju trebali bi imati još više strahopoštovanja prema spoznaji da nešto tako golemo, staro, složeno i zanimljivo kao što je svemir može nastati spontano i omogućiti razvoj bića koja su dorasla razmatrati i debatirati o tome porijeklu. Wilson je bio u pravu. Oni koji razmatraju tako temeljna pitanja vrijedni su obrane. Što bi čovječanstvu bilo bez shvaćanja?(r)
