Ustaše i partizani, teške političke uvrede (HDZ je šupalj k’o tikva, SDP nikada nije želio Hrvatsku), otvorene fronte na svim razinama dominantno su obilježje javne komunikacije u Hrvatskoj. Na prvu se čini da nema tko nije s kim zaratio. Šefovi HDZ-a i SDP-a vode svoje kampanje za unutarstranačke izbore i služe se teškom političkom retorikom. Istodobno, SDP iz oporbe napada HDZ-ove ministre i proziva ih da su filofašisti, desnica prosvjeduje uz povike “Za dom spremni”, Milorad Pupovac, čelnik Srba, žali se predsjednici da ga se na ulici otvoreno vrijeđa da je četnik. Predsjednica mu uzvraća da su podjele u društvu započele i prije dolaska nove Vlade na vlast. Atmosfera u Hrvatskoj teško da je ikad bila zaoštrenija nego što je danas. Retoriku Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića, osim unutarstranačkih izbora u HDZ-u i SDP-u, zaoštrava i međusobni potpuni animozitet. Jedan drugoga niti uvažavaju niti cijene kao suparnika. Večernji je list u jučerašnjem izdanju prvi upozorio da takva atmosfera mora prestati i da svi akteri javnog i političkog života moraju stati na loptu. Nakon Večernjakove naslovnice u prvim izdanjima, reagirao je i premijer Tihomir Orešković koji je, praktički, prvi put otkad je premijer poslao i jasnu, ali pomalo i stidljivu poruku, u kojoj je upozorio na sve oštriju retoriku i pomanjkanje tolerancije u javnoj komunikaciji. Milanović mu je jučer odgovorio neka se “bavi onime što bi mu trebao biti posao, a zakone ćemo pisati mi”.
– Pa nisam ja odvrtao plinske boce, nisam ja urlao Za dom spremni. To se zna tko radi, to radi HDZ, a on je Oreškovića za ruku doveo u Banske dvore i tu ruku mu drži zavezanu iza leđa – rekao je Milanović.
Ideološke teme ponovno dominiraju javnim i medijskim prostorom i potpuno zamagljuju gospodarske teme koje bi nas trebale pomaknuti s mrtve točke. Vrijeme je da svi kažemo – dosta!
Zvonko Kusić: Nedostaje dijalog koji bi doveo do konsenzusa
Predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić kaže da živimo u pluralnom i demokratskom društvu te da izvjesnih podjela, kako onih političkih, tako i svjetonazorskih, mora biti.
– Štetne su međutim sve one podjele koje razaraju hrvatsko nacionalno biće i koje Hrvatsku vraćaju unatrag umjesto da idemo naprijed, prema izgradnji bolje i naprednije Hrvatske za koju sada imamo povoljnije pretpostavke nego ikada prije jer smo dio EU – kaže akademik.
Štetan je, dodaje, svaki ekstremizam, a dugotrajna kriza, nažalost, pogoduje raznim iracionalnostima. Ono što nam nedostaje, naglašava, dijalog je kojim bi se sučeljeni stavovi približili i koji bi doveo do konsenzusa o temeljnim pitanjima vezanima uz razvoj i napredak društva.
– Nažalost, previše se energije gubi na sukobe vezane uz prošlost umjesto da se okrenemo budućnosti. Na neki način to je i bijeg od stvarnosti i realnih problema za čije rješavanje bi bilo potrebno žrtvovanje za koje često nismo spremni, osim deklarativno – smatra akademik.
Dodaje i kako je daljnje produbljivanje podjela štetno za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. Svi odgovorni čimbenici hrvatskog društva, smatra, moraju uložiti napore protiv tih podjela, a u tim naporima prednjači HAZU koja je iznad svih podjela i u kojoj postoji samo jedna Hrvatska.
– Mi smo Akademija svih građana Hrvatske, svih svjetonazora i političkih opcija i zato Akademija nikada ne može sudjelovati u razdvajanju nacije. Ponosni smo što uspijevamo za zajedničkim stolom okupiti znanstvenike i stručnjake bez obzira na njihovu političku ili svjetonazorsku opredijeljenost – smatra.
Gordana Deranja: Političari se trebaju vratiti reformama
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja drži da političari trebaju vratiti kazaljke nazad na vrijeme uoči formiranja Vlade kada su glavne teme bile reforme, spašavanje gospodarstva, zadržavanje mladih i demografska obnova. Trebamo se okrenuti iskorištavanju svih potencijala društva kako bismo postigli rast BDP-a i blagostanje, kaže Deranja. Kao jedan od potentnih i nedovoljno iskorištenih potencijala ističe žensko poduzetništvo, a dodaje da bi se fleksibilnijim radnim vremenom puno postiglo i u gospodarstvu i na području demografske obnove. Poziva da se u fokus postavi poboljšanje poslovne klime, što nije samo stvar financija nego i odnosa javne uprave prema poduzetnicima te promišljanja kod donošenja novih pravila i zakona.
– Ne možemo očekivati veliko rasterećenje gospodarstva kroz poreze jer moramo smanjiti deficit proračuna, ali možemo zahtijevati da se učine napori kako bi javna uprava bila servis poduzetnicima, a ne usporavala njihov rad – kaže Deranja. Za takav je pristup, objašnjava, potrebna korjenita reforma javne uprave, ali i promišljenije donošenje zakona i pravilnika kako bi se jednostavnije realizirali poslovi i investicije i uklonile brojne barijere.
– Reforma ne znači ni masovne otkaze ni prekonoćno smanjenje plaće svim zaposlenicima države, već podizanje kvalitete rada. Oni koji to ne mogu pratiti moraju otići iz uprave, ali oni zaposlenici koji rade kvalitetno moraju biti bolje nagrađeni od službenika koji ne pokazuju veliku inicijativu – zaključuje Deranja koja upozorava da su ključ kvalitetne javne uprave motivirani službenici što je nemoguće očekivati ako su ujedno i loše plaćeni.
Damir Boras: Totalitarni režimi trebaju neprijatelje
Hrvatski narod nije podijeljen. Podjele služe samo nekima u društvu da bi sebe učinili predstavnicima nečega što nam nije potrebno. Poručio je to rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i dodao kako hrvatska država svima nama mora biti domovina i kako konačno moramo prestati štetiti sami sebi.
– Vrlo je štetno pred Europom svrstavati nas u komuniste ili ustaše. To je davna prošlost koja nam je štetila. Štetili su nam i staljinizam i ustaštvo. Svi totalitarni režimi trebaju neprijatelje da bi opstali, a mi želimo demokratski režim – smatra Boras.
Rektor je mišljenja da treba početi živjeti za svoju domovinu i surađivati sa susjedima. Fokus nam, naglašava, svima mora biti uspostavljanje države prava.
– Trebamo iskorijeniti sve negativnosti, jedni drugima više pomagati i ne napadati se bez razloga. To ne znači da ne treba biti kritike. Treba, ali kritika mora biti na jednoj akademskoj razini i iznositi se na jedan pristojan način – kaže Boras.
Za političare, koji su također odgovorni za podjele, drži da oni kratkoročno razmišljaju da im podjele donose poene, a zapravo im, kaže, dugoročno štete.
Je li moguće ostaviti ideološke podjele po strani? Boras smatra da jest i da mi kao društvo malo pomalo sazrijevamo.
– Ovo što se u Hrvatskoj dogodilo na izborima ja iščitavam na način da su ljudi željeli promjene, ali ne bilo kakve, već promjene temeljene na zajedništvu. Trebamo dobre i stručne ljude koji će više misliti na dobrobit svih nas. Svatko mora voljeti sebe i svoju domovinu – kaže Boras. Za Most kaže da je korektiv u kojem su se našli mladi ljudi koji još moraju sazrijevati.
>> Verbalni rat bez presedana: Karamarko totalitaran, Milanović huligan
>> Karamarko govori kao šef oporbe, a ne kao drugi čovjek Vlade
ne uvažavaju ? kako možete pisat tako nešto ? pa karamarko kakav god bio.je naspram ovog milanovica gospodin čovjek. niti vrijedjat niti je vrijedjao u kampanji niti poslije...