Brojni čitatelji sigurno su svjesni nedostataka visokog obrazovanja u
Bosni i Hercegovini. Prošlog tjedna poništeno je
gotovo 300 diploma s dva privatna fakulteta u Republici Srpskoj zato
što je Ministarstvo obrazovanja zaključilo da je proces
akademskog ocjenjivanja na tim fakultetima upitan. To je samo jedan od
brojnih primjera da se studenti kažnjavaju zbog institucionalnih
propusta.
RS - odlučna
U tom slučaju tijela vlasti Republike Srpske reagirala su odlučno, ali
takva situacija uopće dogodila se zato što u visokom
obrazovanju u cijeloj Bosni i Hercegovini vlada kaos.
Štoviše, čak i nakon što studenti, da
bi se domogli diplome, izdrže nesavjesno upravljanje fakultetima i
institucionalni kaos, koji su očigledni u sveučilišnom
sustavu, moraju se suočiti s krajnjom uvredom – a to je da
njihove diplome nisu priznate izvan granica Bosne i Hercegovine. Razlog
za to je da domaće vlasti nisu poštovale svoje međunarodne
obaveze u vezi s akreditacijom i priznavanjem akademskih kvalifikacija.
Dobra je vijest da je sasvim jasno gdje je izlaz iz te zbrke te se iz
nje može izaći veoma brzo. Ako se to učini, sustav visokog obrazovanja
u Bosni i Hercegovini može se uključiti u glavne europske tijekove, a
bosanskohercegovački studenti mogu napokon dobiti kvalitetu obrazovanja
kakvu zaslužuju.
U posljednje četiri godine obrazovni stručnjaci iz cijele Bosne i
Hercegovine s međunarodnim stručnjacima koji rade pod okriljem
ministarstava obrazovanja i Vijeća Europe, Organizacije za sigurnost i
suradnju u Europi te ureda visokog predstavnika izradili su nekoliko
nacrta zakona o visokom obrazovanju, čiji je cilj bio da omoguće
priznavanje akademskih kvalifikacija iz Bosne i Hercegovine u drugim
europskim zemljama, a studentima pruže mogućnost da studije
završe na stranim usveučilištima –
nešto što je u ostatku Europe norma. Cilj je
novog zakona također bio da osigura integraciju fakulteta u
sveučilišta u cijeloj BiH – što bi
zamijenilo trenutačni sustav u kojem se fakulteti ravnaju samo prema
svojim pravilima i izdaju diplome i organizuju studije bez imalo
razvidnosti i odgovornosti.
Cilj je EU
Taj zakon trebao je biti važan korak k ispunjenju obveza BiH
proisteklih iz Lisabonske konvencije (koja je potpisana 2003. godine),
Bolonjskog procesa (kojem je BiH pristupila iste godine) i Europskog
partnerstva, širokog programa reformi čiji je cilj da zemlju
pripremi za članstvo u Europskoj uniji.
Zato je jasno da je državni Zakon o visokom obrazovanju iznimno važan
za Bosnu i Hercegovinu. Iako on neće sam po sebi riješiti
probleme, golem je korak k oporavku visokog obrazovanja u zemlji,
osobito u kombinaciji s drugim srodnim reformama, čiji je cilj da
sveučilišta postavi na čvrstu financijsku osnovu, uspostavi
etički kodeks i unaprijedi standarde demokratičnosti, autonomnosti i
menadžmenta.
Stoga nije iznenađenje da taj zakon uživa široku
podršku u cijeloj zemlji.