Prema podacima koje smo službeno zatražili i dobili s Vrhovnog suda RH i iz resornih ministarstava, razvidno je kako niti jedno tijelo u Republici Hrvatskoj ne raspolaže podacima koliko je točno djece iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije posvojeno u RH, pa posljedično nitko ne zna što se točno s posvojenom djecom događa i žive li u posvojiteljskoj obitelji - priopćila je Vesna Vučemilović, predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport.
Po podacima Vrhovnog suda, navodi ona, od 1. siječnja 2013. pa do 31. prosinca 2022. godine sudovi su donijeli ukupno 83 odluke o prihvaćanju odluka kongoanskih sudova o posvajanju djeteta u Republiku Hrvatsku, "ne ulazeći u njihovu vjerodostojnost".
- Po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u istom razdoblju, dakle od deset godina, za 94 maloljetnika rođena u DR Kongo prijavljeno je prebivalište u RH i izdani su hrvatski osobni dokumenti. I konačno, ministar Marin Piletić, pozivajući se na podatke iz MUP-a, vjeruje da u Hrvatskoj posvojeno 131 dijete iz DR Kongo. S obzirom na podatke koji su javno dostupni na stranicama Haške konvencije, a predstavljaju svjetsku statistiku međunarodnih posvajanja, razvidno je kako je u razdoblju od 2017. do 2020. godine iz DR Kongo kroz postupak međunarodnog posvojenja posvojeno ukupno 136 djece. U razdoblju od 2017. do 2022. godine, što je dvije godine dulje razdoblje, iz DR Kongo u Republiku Hrvatsku posvojeno je, prema podacima Vrhovnog suda o broju prihvaćenih stranih sudskih odluka, ukupno 68 djece... To je polovina svih posvojenja iz DR Kongo u četverogodišnjem razdoblju - iznosi Vučemilović.
Sve navedeno upućuje na činjenicu da nitko u Republici Hrvatskoj nema točan podatak koliko zapravo djece iz DR Konga živi u posvojiteljskim obiteljima, i nalaze li se uopće u našoj zemlji, ističe ona. - Nažalost, prava koja po zakonima Republike Hrvatske pripadaju posvojenoj djeci i njihovim posvojiteljskim obiteljima, kao što su obavezna pomoć i podrška, te praćenje tijeka prilagodbe djeteta na novu okolinu, ova djeca također nisu ostvarila. To je poraz našeg društva i našeg sustava skrbi o djeci. Ova djeca našla su se u nezavidnom položaju zahvaljujući odlukama odraslih. Ni na koji način nisu kriva za položaj u kojemu su se našla i naša je dužnost pružiti im dodatnu zaštitu i sigurnost. Sve navedeno smatram dodatnim argumentom da se revizija ranijih posvajanja koje je Odbor svojim Zaključkom predložio doista i mora napraviti, zbog sigurnosti svakog pojedinog djeteta.
Slušajući ujutro sjednicu Vlade stekao se dojam kako je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković glasnogovornik saborske zastupnice Sandre Benčić i platforme Možemo jer uporno ponavlja teze ove platforme o maltretiranju i stigmatiziranju posvojene djece. Mi u ovom trenutku nemamo nijedan dokaz ili prijavu nadležnim institucijama koje bi tezu o maltretiranju i stigmatiziranju potvrđivale. Ono što jasno vidimo, a o čemu imamo dokaze su činjenice da su država i državne institucije zakazale, a što Andreju Plenkoviću ne odgovara - kaže Vesna Vučemilović. Nitko ne osporava, dodaje, da našim državljanima pritvorenima u Zambiji treba pomoći i "nitko od relevantnih političkih stranaka i čimbenika na političkoj sceni ništa slično nije ni izjavio".
- Upravo suprotno, ministri Grlić Radman i Malenica svojim postupanjima rade više štete nego koristi. Ministar Gordan Grlić Radman objavi povratak naših državljana nakon njegove intervencije, a odmah drugi dan oni se vraćaju u pritvor. Ministar Ivan Malenica javno izjavljuje da je vršio pritisak na svog kolegu ministra pravosuđa Zambije pa se sad čudi kako su me čovjek više ne javlja. A predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon što je zaprijetio novinarima da će ih kazneno goniti zbog toga što rade svoj posao i razotkrivaju korupciju i afere, sada tumači kontekst i postavlja se kao zaštitnik slabih i marginaliziranih. Očajnički se želi umiliti medijima kao veliki umjerenjak nakon što je pokazao svoj autokratsko lice.
Jedini koji nastoje politički profitirati na ovoj nesretnoj priči su Andrej Plenković i njegova Vlada koja samo radi ono što po Zakonu mora raditi, a to je zaštita naših građana koji se nađu u nevolji u drugoj državi. A i to rade loše! Stoga ću završiti sa rečenicom: Ne daj Bože da kao hrvatski državljanin negdje zaglavim u inozemstvu pa da me spašavaju Grlić Radman, Malenica i Plenković - zaključila je ona.
>> VIDEO: Jak potres na otoku Krku, osjetio se u velikom dijelu Hrvatske: Užas, sve se treslo
Čekamo odgovor glasnogovornika Sandre Benčić.