Američki veleposlanik u BiH Eric Nelson izjavio je u četvrtak kako ta zemlja može očekivati "novu energiju Bijele kuće" nakon što je Joe Biden preuzeo dužnost predsjednika, kao i potporu nastojanjima da se učvrsti stabilnost u BiH, no ključ za to ipak su reforme koje treba sama provesti.
"Bidenova potpora miru u Bosni i Hercegovini sigurno neće izostati", kazao je američki veleposlanik u intervjuu kojega je objavio portal Klix. Pojasnio je kako u odnosu prema BiH nema razlike između Demokratske i Republikanske stranke u SAD, jer obje podupiru očuvanje integriteta i teritorijalnog suvereniteta BiH, no ujedno žele vidjeti da se i u samoj toj zemlji nešto radi kako bi se provele nužne reforme a ona postala dio transatlantske zajednice.
"Plan se ne mijenja, on je jasan u ključnim prioritetima Europske unije i SAD-a. Washington će biti partner i poticat će kompromis i konsenzus među liderima i narodima u ovoj zemlji", kazao je Nelson.
Upozorio je kako su neki problemi u BiH poput korupcije "prešli sve granice" koje se mogu tolerirati te kako je nužna korjenita reforma pravosuđa, a ostavka sada već bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije može biti samo prvi korak na tom putu.
"Stupanj korupcije u BiH premašio je sve granice, izostaje kažnjavanje koruptivnih radnji. To su sve problemi koje bi trebalo riješiti kako bi se građanima dala nada da ova zemlja ima budućnost", kazao je američki veleposlanik.
Po njegovim riječima, stajalište SAD je da bi reforme u BiH trebalo provoditi "korak po korak", a glavni je cilj poboljšati rješenja iz Daytonskog sporazuma koja su se pokazala lošima, uključujući promjene izbornog zakona i izmjene ustava s ciljem osiguranja "ravnoteže između prava konstitutivnih naroda i građana".
Veleposlanik Nelson pritom je izrijekom spomenuo samo presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", dovodeći je u kontekst zahtjeva za promjenama izbornog zakona na kojima inzistira HDZ BiH, koji opet traži prvenstveno provedbu presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić". Prva presuda usmjerena je na potrebu uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu, a druga na pravo konstitutivnih naroda da sami biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti.
U HDZ-u BiH žele ishoditi izmjene izbornog zakona i ugraditi u njega odredbe iz presude u "slučaju Ljubić" do lipnja ove godine kako bi se po tim pravilima održali opći izbori 2022. godine.
