O situaciji s novim koronavirusom (COVID-19) u Njemačkoj razgovarali smo s našim uglednim znanstvenikom, virusnim imunologom prof. dr. sc. Lukom Čičinom Šainom. Profesor je na Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu (HZI), na kojem se znanstvenici bave istraživanjima koja rezultiraju novim cjepivima ili antibioticima. On ističe kako je najvažnije da ljudi budu informirani, da znaju što se sprema i što ih čeka, koje higijenske mjere treba poštovati da bi se smanjio rizik od zaraze te koje mjere treba poduzeti na razini većih organizacija gdje ljudi više kontaktiraju.
Ima li u Njemačkoj znakova napetosti ili, možda, panike?
Ljudi kupuju stvari u većoj mjeri nego inače. Nisam to primijetio u dućanu u kojem kupujem, ali sam čuo od svojih prijatelja koji su u ovom ili onom dućanu primijetili da su police relativno prazne. U Njemačkoj postoji jedan izraz koji bismo na hrvatski mogli prevesti kao “hrčkovanje”. Ne bih rekao da je to izraženo do te mjere da jutros ne bih bio u stanju kupiti hranu za doručak kada sam išao na posao. No, u svakom slučaju sam čuo za pojedinačne primjere, da su toaletni papir ili brašno rasprodani. Ipak bih rekao da nema panike, ljudi su zabrinuti, ali su i svjesni toga da pred sobom imamo virus koji će se razviti kao epidemija gdje je prilično izvjesno da će se on proširiti posvuda, pri tome nije pitanje samo koliko brzo će se proširiti i koliko će ljudi kojom brzinom biti inficirano. Važno je napomenuti da higijenske mjere kojima se nastoji suzbiti širenje virusa imaju smisla jer nije svejedno za zdravstveni sustav hoće li se ljudi zaraziti u roku od jedne ili dvije godine. Ako se sada brzo zarazi jako puno ljudi, onda će to biti veliko opterećenje za bolnice i ustanove primarne zdravstvene zaštite. Ako se ti novi slučajevi rasporede na dulje vrijeme, onda ćemo imati bolje mogućnosti da se pobrinemo o svakom bolesniku.
U Njemačkoj, sada i kod vas u Donjoj Saskoj, ima slučajeve infekcije. Je li rješenje za sprečavanje zaraze ograničenje kretanja?
Ne vjerujem da ima smisla suzbijati infekciju tako da se prave nekakvi lazareti ili se blokira ulaz ljudi koji dolaze iz određene zemlje. Prije svega zato što je prilično jasno da postoje potvrde o tome da je virus moguće dokazati u gornjim dišnim putovima kod ljudi koji nemaju baš nikakve simptome. To znači da oni neće potražiti pomoć doktora niti će biti prepoznati, možda netko od njih malo šmrca, no tko ne šmrca sada po zimi? Iluzorno je da će se virus zaustaviti zatvaranjem, savršeno je jasno da će se on proširiti.
Kako će se, po vašem mišljenju, virus dalje ponašati?
Vrlo je nezahvalno pretpostavljati da bi se virus u budućnosti mogao mijenjati. Mutacije dolaze spontano, one su proizvod slučajnih promjena u genetskom kodu. Nemoguće je predvidjeti koja se nova mutacija može dogoditi, ili kombinacija novih mutacija. Sigurno je da se mutacije koje pogoduju širenju virusa održavaju i probiru prirodnom selekcijom. Tako funkcionira evolucija svakog živog bića. Bolje će se razmnožiti jedinka kojoj neka mutacija pomaže da bolje preživi i da se bolje razmnoži. Svi će njeni potomci imati isto svojstvo u genetskom kodu i brže se razmnažati od onih koji nisu dobili tu povoljnu mutaciju. To funkcionira i kod ovog virusa, koji se cijelo vrijeme lagano mijenja u realnom vremenu. Mutacije koje su neugodne za virus zaustavit će njegovo širenje, a onda o takvim virusima ništa nećete ni pročitati u medijima jer se on neće širiti. Mutacije koje su povoljne za brže širenje virusa one su koje će vjerojatno tek nastupiti. U kojoj će mjeri nastupiti, ne možemo znati, pa tako ne možemo znati ni što će biti u mjesecima pred nama. Hoće li se virus opet promijeniti kada dođe toplije vrijeme, također je teško prognozirati. Znamo da se influenca širi za hladnog vremena, kao i COVID-19. Moguće je da će se toplijim vremenom virus manje širiti, no to su nagađanja koja nisu utemeljena na čvrstim dokazima.
GALERIJA Karantena u klinici Fran Mihaljević
Otkazan je sajam turizma u Berlinu. Njemačka je gospodarski jaka država, može li joj trajnije naštetiti ovakva situacija?
Vjerujem da se i tom problematikom bavi jako puno ljudi kao i samim virusom. I opet je teško dati decidiran odgovor o tome što bi trebali odlučiti organizatori pojedinih skupova. Ono što mi pokušavamo jest davati javnosti konkretne informacije u kojima ne širimo pretjeranu paniku, ali u kojima isto tako jasno kažemo da je vjerojatno da ćemo se i vi ja zaraziti u nekom trenutku, ali da su šanse da ćemo i vi i ja tu infekciju preboljeti kao i za prebolijevanje neke druge prehlade ili viroze. Postoje ljudi kod kojih će to sasvim sigurno izazvati mnogo teže simptome, postoje ljudi kod kojih to može dovesti do vrlo ozbiljnih problema kao i do smrti, ali u najvećoj mjeri ti su ljudi zbog nečega pripadnici rizičnih skupina. Prije svega tu mislim na starije osobe ili na osobe koje imaju neku vrstu podloge, pri čemu ih infekcija dodatno optereti, poput zloćudnih bolesti. U riziku su i ljudi koji boluju od dijabetesa, emfizema ili slično.
Hoće li WHO proglasiti pandemiju. Je li riječ ipak o bolesti X?
Mislim da je vrlo vjerojatno da će Svjetska zdravstvena organizacija proglasiti pandemiju, ali to što je nešto pandemija ne znači da je riječ o nečemu smrtonosnom, to samo znači da je riječ o nečemu što se proširilo na cijeli svijet, sve kontinente. Svinjska gripa je bila pandemija, ali ostavila je relativno malo posljedica, umro je relativno malen broj ljudi iako se jako puno ljudi zarazilo. Pojam pandemije treba demistificirati, to nije izraz koji u sebi uključuje nekakvu zombi apokalipsu. Ono što sada vidimo ne govori ni u prilog tome da je ovdje riječ o tzv. bolesti X, stopa smrtnosti, prema informacijama koje su nam dostupne, sigurno je oko dva do tri posto, no treba naglasiti da velik broj ljudi koji je zaražen nije dijagnosticiran jer ne pokazuju simptome pa ne traže pomoć liječnika. Zato sam umjereno optimističan u smislu da će se ova zaraza proširiti po svijetu, ali neće ostaviti trajne i dalekosežne posljedice. Ostavit će posljedice na svjetsko gospodarstvo zbog uznemirenosti, zbog koje se otkazuju skupovi i prilagođava se ponašanje toj percipiranoj opasnosti. Taj će virus sigurno zahvatiti jedan broj osoba starije dobi, među kojima će to biti ozbiljan problem i to ne treba bagatelizirati kao opasnost. Jako je dobra vijest da je stopa smrtnosti među malom djecom izuzetno niska, a to je doista vijest koja daje osjećaj olakšanja.
Za koliko vremena možemo očekivati cjepivo za COVID-19?
Najprije moramo napraviti to cjepivo, molekulu ili splet molekula, virusni vektor... To je relativno brz postupak. Mnogo više vremena treba za testiranje mogućih nuspojava. Nakon što se na životinjama potvrdi da je cjepivo sigurno, slijedi testiranje na ljudima. A ne možemo testirati na već oboljelima, već je cilj utvrditi jesu li zdravi ljudi bolje zaštićeni od virusa ako se cijepe. Treba neko vrijeme za prikupljanje informacija prije nego što procijepimo skupinu dragovoljaca da bismo nekoliko mjeseci poslije utvrdili jesu li cijepljeni pokazali manje infekcije od kontrolne skupine. U idealnim se uvjetima radi o godinu dana.
VIDEO Intervju sa znanstvenikom Igorom Rudanom o koronavirusu
Bok! Mоlim vas, glаsajte zа moje erоtske fotоgrafijе nа mоjoj stгаniсi > kisstok.com