Ne iznenađuje me toliki interes za istraživanje i iskorištavanje geotermalnog potencijala u Hrvatskoj s obzirom na to da Panonski bazen ima 60 posto veći geotermalni gradijent od prosjeka Europske unije, što je poznata činjenica. No, prevagnule su poticajne izmjene i dopune Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te izmjene Zakona o Agenciji o ugljikovodicima. Njima se potiču ulaganja u geotermalne izvore, koji su trenutačno jedan od najmanje iskorištenih energetskih potencijala u državi – komentira za Večernji list dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Vladislav Brkić vijest da je Agenciji za ugljikovodike na nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje geotermalnih voda za šest istražnih prostora stiglo 16 ponuda 11 ponuđača.
Investicija 400 mil. eura
Dozvole će se izdavati za geografsko područje Dravske potoline koje pokriva Međimursku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju. Radi se o istražnim poljima Međimurje 5, Ferdinandovac-1, Kotoriba, Leščan, Pčelić i Sječe. Očekivana je vrijednost investicija za šest istražnih područja više od 400 milijuna eura, a Hrvatskoj može donijeti preko 600.000 MWh nove obnovljive električne energije godišnje. Ponude su stigle za pet od šest istražnih prostora, a u Agenciji zasad ne žele otkriti za koje nema interesa.
VEZANI ČLANCI:
– Imamo zakonski rok dva mjeseca da ocijenimo pristigle ponude. Ne mogu spominjati imena, ali mogu reći da su se uz renomirane domaće javile i inozemne kompanije iz Švedske, Francuske, Velike Britanije i Turske. Korak je to naprijed jer sve imaju dovoljno snage da same realiziraju takve projekte – kaže nam ravnatelj Agencije Marijan Krpan. Natječaj je, napominje, dio šire priče koju provode na području geotermi. Tu je i projekt toplinarstva za koji su od EU dobili 30 milijuna eura. Provedena su seizmička istraživanja u Zaprešiću, Sisku, Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru.
– Odlučit ćemo nakon analize na koja ćemo dva prostora bušiti kako bi danas-sutra ti gradovi imali grijanje na geotermalnu energiju – veli Krpan. Dekan dr. Brkić ističe da je uspostavljena jedinstvena baza geoloških i geofizičkih podataka, kao i podataka o bušotinama s ugljikovodičnim, geološkim i, prvi put, geotermalnim potencijalima.
– Tako su na jednome mjestu objedinjeni energetski resursi Hrvatske, što povećava učinkovitost administracije u upoznavanju potencijalnih investitora s mogućnostima ulaganja. Također, olakšane su i administrativne barijere, prije svega postupci prostornog planiranja uvrštavanjem područja s geotermalnim potencijalom u prostorne planove, kao i mogućnost utvrđivanja geotermalnog potencijala prije provođenja nadmetanja – ističe i dodaje da je izrađen i projekt Razvoja geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva, koji je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
GALERIJA Istraživački radovi na gradnji geotermalne elektrane u Bjelovaru
Kapital geoloških podataka
Diljem Hrvatske izbušeno je više od 4000 bušotina, što je, napominje, izniman kapital u obliku geoloških podataka i znanja u pojedinim kompanijama i znanstveno-nastavnim institucijama kao što je Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
– Čak i tzv. zrela zavodnjena naftna i plinska ležišta mogu poslužiti kao geotermalni potencijal – duboki vodeni akviferi, jer je bitno iskoristiti postojeće tehnički ispravne bušotine kao dio buduće infrastrukture. Dodatna je mogućnost i hvatanje, transport i skladištenje ugljičnog dioksida u slane akvifere, što može poslužiti i za podizanje tople vode s velikih dubina u zatvorenom tehnološkom krugu – zaključuje.
Lov na poticaje za geotermalne izvore energije. Veliku većinu bušotina izbušila je Ina a sad će vrhnje uzimati drugi. Njeni su i podaci što ih je agencija preuzela.