Građanima koji žive na područjima pogođenim poplavom odgađaju se ovrhe dok god se ne saniraju štete nastale poplavama. Mogućnost odgode ugradit će se u izmjene Zakona o ovrsi, koji će se u lipnju naći u saborskoj proceduri na drugom čitanju, a stupit će na snagu osam dana od objave u službenom glasilu.
Odgoda se neće odnositi za područja za koja su stanje elementarne nepogode proglasile lokalne vlasti, nego samo za područja na kojima je Vlada proglasila katastrofu.
Niže tarife
Mogućnost odgode ovrhe dana je i dužnicima brojnih stambenih zadruga i štedionica koji ostaju bez stanova iako se protiv tih zadruga i štedionica vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti. Procjenjuje se da je u takvim sporovima oko tisuću građana. U odnosu na prijedlog koji je prošao saborsku proceduru u prvom čitanju, Ministarstvo pravosuđa pripremilo je i niz drugih promjena.
– Kad se govori o ovrhama, često se govori o socijalnim komponentama, ali pravosuđe ne utvrđuje socijalne elemente. Unijeli smo maksimalan broj promjena vodeći računa o tome da ne narušimo pravni poredak – kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Obavijest o ovrhama slat će se na adrese dužnika koje su naznačene u policiji i sudskom registru, a rješenje će imati jasno razgraničenje nastalih i predvidljivih troškova ovršnog postupka i rok za plaćanje duga. Pojeftinit će odvjetničke tarife za dug do tisuću kuna, a rok prijenosa zaplijenjenih sredstava produljit će se sa 30 na 60 dana. U tom roku dužnici mogu osporiti ovrhu i dokazati da je nedopuštena. Fina će o svakoj blokadi računa dužnika obavijestiti preporučenom pošiljkom, a građani koji očekuju da će doći pod blokadu moći će unaprijed otvoriti zaštićeni račun. Ako je drugi dohodak jedini izvor prihoda, tretirat će se isto kao plaća ili mirovina. Darovi za djecu, naknada troškova za službeno putovanje te naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda bit će izuzeti od ovrha.
Ne budu li mogli vraćati kredite, i Hrvati će se, slično kao i Amerikanci, moći odreći vlasništva nad nekretninom ili pokretninom. No, da bi dužnik mogao vratiti stan, mora s bankom imati ugovor o fiducijarnom vlasništvu, a ne ugovor o hipoteci, što je kod nas masovniji slučaj. Razlika je u tome što se kod fiducija vlasništvo nad imovinom prenosi na banku odmah pri dizanju kredita, dok kod hipoteka dužnik ostaje vlasnik imovine. Pod ovrhom je oko 320.000 građana, većinom zbog dugova prema bankama i ostalim financijskim institucijama.
Ovrha i vraćanje na posao
Ovrha se provodi i radi povratka na posao. Prema sadašnjem zakonu radnik mora u roku od 30 dana nakon što je dobio spor s poslodavcem zatražiti ovrhu za povratak na posao, a kako mnogi ne znaju za tu formalnost, često se događa da radnici dobiju spor, ali ih poslodavci ne zapošljavaju zbog prekoračenja roka. Rok za predaju zahtjeva za povrat produljen je na 60 dana, a dana je i mogućnost sudu da radnika koji ne podnese uredan zahtjev naknadno pozove na ispravak.
Oduzete nekretnine prodavat će se na elektroničkoj dražbi, koju će do kraja godine pokrenuti Fina. Poziv na sudjelovanje trajat će 60 dana, a ponude će se prikupljati deset dana. Iznos ponuđenog novca bit će javan.
>>HDSSB traži hitnu raspravu za pronazak rješenja protiv ovrha domova građana
>>Otkazana javna dražba Kunićeve kuće, država se uključuje
Ovo je stvarno fora... Dakle, umjesto da im uzmu odmah kuće uništene poplavom dopustit će "velikodušno" ljudima da se vrate u njih, pustiti ih da ih očiste i srede, da možda i uzmu kakav kredit kako bi obnovili zidove ili pod... i ONDA će im ovršiti kuće. Kakav štos... Po svemu sudeći, političari i banke su se počeli i otvoreno zafrkavati na račun ljudi...