Ovoga je ljeta u Hrvatskoj radilo 50-60 tisuća radnika manje nego što bi bilo zaposlenih da nije bilo epidemije. Priliku za posao i dodatnu zaradu izgubili su mladi ljudi, sezonci koji su se zapošljavali u turizmu, ali i stranci. Njih bi danas u Hrvatskoj bilo dvostruko više nego što je trenutačno zaposlenih stranaca jer godinama, pa i desetljećima, postoje poslovi koje domaća radna snaga izbjegava. Riječ je o poslovima u građevini, prljavoj industriji, poljoprivredi, turizmu... na kojima su radili prvi susjedi.
Domaće su se tvrtke našle u golemim problemima kada je otvoreno europsko tržište jer su, uz domaće stanovništvo, pobjegli i susjedi, zbog čega su i hrvatski poslodavci krenuli po radnike u Aziju i Afriku. Hrvatska tu nije nikakva iznimka, iz nje bježi tko može, a dolazi tko mora! Zakon o strancima koji se nalazi u saborskoj proceduri pripremljen je u razdoblju velike potražnje za radnicima i situaciji kad su sve zemlje ukidale ograničenja da bi se do njih probili najbolji i najspretniji. Hrvatska trenutačno nema problema s nestašicom radne snage kao što je imala prije godinu dana, ali svejedno i dalje postoje poslovi na kojima se, zbog niza razloga, traži radnik više i potežu stranci za rukav.
Korona sigurno neće skrenuti učenike u građevinske ili majstorske škole, a ako se to i dogodi, mladi šegrti otići će preko granice. Općenito, nema ništa bolje za svakog radnika nego da ima mogućnost izbora i sreću da važe gdje će mu biti bolje, a ne gdje će mu biti najmanje loše. Nažalost, potražnja za radnicima osjetno je pala ne samo kod nas nego i drugdje, što će se odraziti i na plaće te uvjete rada.
Mi sigurno nismo zemlja iz snova i prvi izbor za obrazovane i mlade ljudi, odakle god da dolaze. Takvi će vjerojatno čekati prvu priliku da se pomaknu 300 ili 500 kilometara zapadnije, no tko mora, ostat će. Stranci ni u jednoj zemlji ne bi smjeli rušiti dostignutu cijenu rada, no na strance se ne smiju primjenjivati neka druga radna pravila. Širenje epidemije pokazalo je da nijedna zemlja nije imuna na to te da će i njemački farmer natiskati u jednu sobu dvadeset kreveta samo da bi prošao jeftinije.
