Radnik koji zaradi prosječnu godišnju plaću, na nju će i dalje plaćati četiri puta više poreza na dohodak nego vlasnik apartmana u Dubrovniku na svoju ljetnu zaradu od najma. Slično vrijedi i za Split, gdje se oporba doduše digla na noge zbog najavljenog povećanja paušalnog poreza za iznajmljivače na 750 kuna.
Više od 500 gradova i općina odlučilo je zadržati dosadašnji iznos paušalnog poreza na iznajmljivanje koji je po ležaju bio od 150 do 300 kuna godišnje, što se mora formalizirati do kraja siječnja.
Nepravda prema kontinentu
Čak i najrazvikanija jadranska ljetovališta nisu se ni približila maksimalnom mogućem iznosu paušalnog poreza od 1500 kuna. Dubrovnik je, slično kao i Split, odlučio iznajmljivače iz prve zone opteretiti sa 750 kuna paušalnog poreza i ta su dva grada zasad najviše odskočila.
Na Hvaru su, primjerice, u pripremi odluke spominjali da će uvesti 500 kuna poreza na najam, no reakcije građana spustile su lokalne vlasti na zemlju te su se odlučili na skromno povećanje od svega 50 kuna. Turistički gradovi na Kvarneru predvođeni Opatijom postigli su dogovor da na njihovu području paušalni porez raste s 300 na 345 kuna, a oni su uz Hvar, Split i Dubrovnik jedine sredine koje su se zasad odlučile na poskupljenje. Istarski turistički dragulji ostali su na 300 kuna paušalnog poreza, kao i ostali veći turistički centri kao što su Zadar, Vodice, Stari Grad, Lošinj...
No, toliki paušalni porez godišnje po jednom ležaju predložen je i za iznajmljivače Osijeka, Varaždina, Zagreba ili Karlovca. Pomalo nepravedno budući da je ipak njihov pretpostavljeni prihod niži nego na Jadranu.
Inače, kućanstva koja se bave iznajmljivanjem soba i apartmana uz more u prosjeku raspolažu sa sedam kreveta. Za njih će i ubuduće, kao i do sada, plaćati maksimalno 2100 kuna paušalnog poreza i, dakako, pripadajući prirez. Uz pretpostavku da su im apartmani puni tri mjeseca i da dnevno za četverokrevetni apartman dobiju minimalno 450 kuna, godišnji prihod od najma kreće im se oko 80 tisuća kuna. Naravno, postoje i drugi troškovi vezani uz najam koje ovim putem nećemo spominjati, poput boravišne pristojbe, troškovi održavanja i slično.
No, prihod od najma država vodi kao dohodak, koji se paušalno oporezuje po privilegiranim stopama. Da su kojim slučajem iznajmljivači tijekom godine zaradili 80.000 kuna radeći preko ugovora o djelu, platili bi oko 20 tisuća kuna poreza i prireza. Ovako će većina i dalje plaćati spomenutih 2100 kuna poreza, a u Dubrovniku i Splitu, ako odluka o 750 kuna prođe, 5250 kuna. U sredinama gdje je najveći paušalni porez 300 kuna, iznajmljivač će platiti deset, a u Dubrovniku četiri puta manje nego da taj novac zaradi kao obični radnik.
Nerazmjer u poreznom opterećuju rada i dohotka od imovine bio je i jedan od argumenata zakonodavcu da omogući lokalnim zajednicama da povećaju porez na svom području. No čini se da čelnici lokalnih jedinica nisu imali hrabrosti udariti na svoje sumještane i susjede.
– Logističke skupine i lokalni interesi učinili su svoje. Zadržavanje ovakvog paušala nema smisla. Prihode od iznajmljivanja apartmana treba oporezivati kao i najam stanova, po stopi od 12 posto – stav je Željka Lovrinčevića, analitičara koji je sudjelovao u poreznoj reformi.
Uz propisani porez, vlasnici apartmana plaćaju i pripadajući prirez prema mjestu stanovanja. Primjerice, stanovnici Zagreba koji iznajmljuju svoje apartmane u Splitu ili Crikvenici plaćat će zagrebački prirez od 18 posto. Jednako tako vlasnik iznajmljenog stana u Zagrebu s prebivalištem u Imotskom platit će imotskih 12 posto prireza.
Novih 150.000 kreveta
Kako god, iznajmljivanje se pokazuje vrlo unosnim biznisom, ako je suditi po stalno rastućem interesu za bavljenje tim poslom. U posljednje tri godine registrirano je više od 150 tisuća novih kreveta u obiteljskom smještaju. Najmom apartmana i soba s približno 600 tisuća osnovnih postelja bavi se oko 96 tisuća obitelji. Inače, većina apartmana u obiteljskom smještaju ima tri zvjezdice te su u prosjeku iskorišteni 95 dana u godini.
Apartmani s četiri zvjezdice (55.468 kreveta) puni su četiri mjeseca, no zato su sobe i apartmani s dvije zvjezdice puni samo dva mjeseca. Prosječna godišnja popunjenost svih hrvatskih iznajmljivača iznosi nešto više od 17%, a u ljetnoj špici 70%.
VIDEO Zašto je Slovenija naprednija od Hrvatske?
7 kreveta to su 2 apartmana. 90 dana nemoguće bit pun prosjek je 50 da za većinu. 60€×50dana je 3000€×2apartmana je 6000€što je 45000 kuna a to je daleko od 80000 kn šta valjezga ovaj novinar. Jad dobiješ 2100 kn poreza plus 2100 kn turističkoj plus cca15% agencijama odbija režija cca 1000 kn malo ulaganja po sezoni cca 1000kndobiš cca 34000kuna. Znaci cca 4500€ po sezoni. Za 2 stana koja je taj neko kupio ili sagradio i platio i na to porez a zvist je opaka bolest.